Prolazi vrijeme u kom svako ima opis svog radnog mjesta i radi samo ono što spada u taj posao, zaključak je istraživanja koje je provela konsultantska kuća Deloitte. Međutim, iako većina poslodavaca vjeruje da je potrebno prilagoditi model poslovanja, manje od četvrtine je spremno za konkretne promjene.
Sve manje ispitanika, tj. 19 odsto poslodavaca i 23 odsto zaposlenih vjeruje da bi hijerarhijska struktura trebalo da ostane osnova organizacije kompanija, kao što je većinski slučaj danas. Naime, ona se već poprilično izgubila jer sve više ljudi radi na projektima i u timovima koji se ne definiše na taj način, navode iz kompanije koja spada u "Veliku četvorku".
"Iako su radna mjesta i dalje primarni način na koji definišemo rad, ona nisu i jedini. Stroge definicije radnih mjesta mogu ograničiti sposobnost organizacija da budu agilne i inovativne u uslovima promjena sa kojima se suočavaju", navodi Nadežda Nedić, rukovodilac u sektoru za menadžment konsalting kompanije Deloitte. "Prelaskom na pristup zasnovan na vještinama, organizacije mogu otključati pun potencijal svoje radne snage i stvoriti radno okruženje gdje zaposleni imaju više izbora i autonomnosti, kao i veći prostor za razvoj karijere."
Ali to nije sve. Uprkos tome što 87 odsto ispitanika smatra da je pronalaženje pravog modela rada važno za uspjeh njihove organizacije, samo njih 24 odsto vidi svoju organizaciju kao u velikoj mjeri spremnu za takve promjene. Pritom, 59 odsto je izjavilo da će tek u narednom periodu razmišljati o preoblikovanju modela rada.
Pandemija Covida zauvijek je promijenila rad, ali se sa završetkom opasnosti po javno zdravlje mnogo zaposlenih vratilo u kancelarije, makar i u okviru hibridnog modela rada. Dokaz toga viđen je još prošle godine kada je opala prodaja platforme za pozive preko interneta Zoom koja je doživjela procvat u doba pandemije. Akcije te kompanije skočile su za nevjerovatnih 727 odsto od januara 2020. godine do najviše cijene iz oktobra iste godine, ali se trenutno nalaze veoma blizu vrijednosti iz tog januara od prije tri godine.
Promjene koje se vide na terenu uključuju smanjenje kancelarijskog prostora, uvođenje principa da nema svaki zaposleni svoj sto kao i osmišljavanje načina da se privole zaposleni da dođu na posao. Međutim, istraživanje Deloittea pokazuje da će se o nekim promjenama tek govoriti.
Zadovoljstvo na poslu
Mi danas govorimo o jednom veoma važnom konceptu za modernog radnika, tj. zaposlenog. Vidite, zadovoljstvo poslom i pozitivnog radnog okruženja samo su oko sto godina stari, napominje u svom komentaru za Bloomberg Stephen Mihm.
"Vjerovanje da posao mora biti zadovoljavajući je izrazito dio moderne uobraženosti. Na kraju krajeva, srednjovjekovni seljaci se nisu pitali da li je lopatanje pometa i mlaćenje žita zadovoljavajuće. U stvari, ideja da posao treba da isplati emocionalne dividende - a ne samo račune - većini bi se prije 20. vijeka činila čudnom", tvrdi on, ali dodaje da je kroz cijeli 20. vijek niz događaja doveo do toga da vjerujemo da je potrebno da budemo zadovoljni na poslu.
Upravo zbog tog trenda većina upravnih odbora i direktora ukazuje na to da su upravljanje ljudima i novčanim tokom dvije najvažnije stvari za njih, pokazuje istraživanje.
Premda, dva od pet pripadnika generacije Z i milenijalaca odbilo je posao ili radni zadatak jer nije bio u skladu s njihovim vrijednostima, navode iz kompanije Deloitte. Nasuprot tome, kompanije koje posluju sa jasnom vizijom i misijom od toga imaju značajne koristi – polovina ispitanih poslodavaca ima više stope zadržavanja zaposlenih i zadovoljstva zaposlenih.
"Radnici u razvijenim zemljama danas imaju veći uticaj na radno okruženje nego ikada prije i pokazuju spremnost da ga iskoriste za oblikovanje načina na koji izvršavaju svoje radne zadatke", dodaje Nedić. "Kako bi kompanije bile uspješne u takvim odnosima na tržištu rada, trebalo bi da postepeno mijenjaju model rada. Dodjeljivanjem jasnih odgovornosti zaposlenima poslodavci treba da ustupe dio kontrole i prepuste mogućnost preoblikovanja organizacije posla i radnih zadataka".