.webp){kind=icon}
Agencija za ugljikovodike (AZU), koja u svom djelokrugu ima i dio zelenih tehnologija kao što je uporaba vodika i pučinske vjetroelektrane, procjenjuje da bi vjetroelektrane na moru u Hrvatskoj mogle početi proizvoditi električnu energiju najranije za desetak godina.
"S obzirom na složenost projekata pučinskih vjetroelektrana i činjenicu da se nalazimo u ranoj fazi razvoja, realno je očekivati da će proizvodnja započeti za desetak godina", kazali su iz AZU-a za Bloomberg Adriju.
Istarska regionalna energetska agencija Irena već neko vrijeme djeluje na promicanju mogućnosti korištenja pučinskih vjetroelektrana za ostvarivanje energetske samodostatnosti te regije i zamjenu fosilnih proizvodnih pogona kao što je termoelektrana Plomin.
S druge pak strane stručna studija izrađena prošle godine procjenjuje da je potencijal za proizvodnju u vjetroelektranama na moru samo na sjevernom Jadranu 25 gigavata, i to u zoni niskog utjecaja na okoliš.
"Kako bismo konkretizirali i sintetizirali sve dosadašnje napore koji su uloženi u razvoj pučinskih vjetroelektrana na moru, Agencija za ugljikovodike se prijavila i dobila tehničku podršku u okviru poziva Europskog instrumenta tehničke podrške za projekt 'Potpora razvoju okvira politika za pučinske vjetroelektrane u Hrvatskoj'. Kroz projekt će se izraditi preporuke za pravni i regulatorni model za pučinski vjetar, dati smjernice i preporuke za model provedbe u Hrvatskoj, izraditi studija pred-izvodljivosti potencijala pučinske vjetroelektrane i dati plan razvoja vjetroelektrana na moru u Hrvatskoj", objašnjavaju iz AZU-a u odgovoru koji nam je proslijedila Petra Galetić iz ureda uprave.
Iz agencije navode da je trenutačno u izradi prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa za koji je predloženo uključivanje više potencijalnih poligona za iskorištavanje vjetra na moru, odnosno smještaj vjetroelektrana s obzirom na brzinu vjetra i dubinu mora.
Dakle, sljedeći koraci, osim uvrštavanja u prostorne planove, uključuju i izradu strateške studije utjecaja na okoliš. Pritom je potrebno identificirati povoljne lokacije u smislu mogućnosti integracije s energetskom mrežom te izraditi zakonsku regulativu koja bi onda detaljnije definirala iskorištavanje vjetra na moru.
Trenutačna zakonska regulativa koja bi se mogla primijeniti na iskorištavanje vjetra na moru nalazi se u više različitih propisa.
Marijan Krpan, predsjednik uprave AZU-a
"Svaka država razvija regulativu za pučinske vjetroelektrane prema svojim specifičnim potrebama, stoga bi i Hrvatska trebala odgovarajući nacionalni zakonodavni okvir koji će kroz jasne smjernice i poticaje za investicije detaljno regulirati razvoj, izgradnju i upravljanje pučinskim vjetroelektranama, posebno u kontekstu izdavanja dozvola, prostornog planiranja i ekoloških standarda te proizvodnje električne energije, tako da ili prilagodi propise ili napravi novi zakon samo za pučinske vjetroelektrane. Očekujemo da će već spomenuti projekt tehničke pomoći, kroz smjernice za reviziju pravnog i regulatornog okvira, dati bolji uvid trebamo li novi zakonodavni okvir ili reviziju postojećeg", napominju iz AZU-a.
Dakle, kako ističu, temeljni su izazovi da bi se došlo do proizvodnje električne energije iz energije vjetra na moru pitanje dostupnosti elektroenergetske mreže, procjena isplativosti projekata s poticajima i bez njih te regulatorni i ekološki aspekt.
"Razvoj ovakvih projekata zahtijeva opsežnu pripremu i planiranje za uspostavu čvrstih temelja i sve ove izazove treba rješavati postupno i sustavno", poruka je stručnjaka AZU-a.
