Povoljna klima na Kipru, sa oko 330 sunčanih dana godišnje, te proširenje aerodroma u Larnaki trebalo bi da na to ostrvo dovedu od 15 do 18 miliona novih turista u naredne dvije-tri godine. Sve je uticalo na to da se ubrzano grade apartmani u koje ulažu investitori iz Evrope, a sve više i iz Adrija regije.
Cijene nekretnina više su na grčkom dijelu ostrva i kreću se od osam do 15 hiljada funti (9.300-17.500 evra), dok na turskom dijelu kvadrat košta od dvije do četiri hiljade funti (2.300-4.600 evra).
Sinisa Dagary iz Investra Enterprises, agencije za nekretnine sa sjedištem na sjevernom dijelu Kipra, za Bloomberg Adriju pojašnjava da se grčki dio ostrva razvijao prethodnih godina kao posljedica podrške koju su dobijali iz Evropske unije (EU) te da je u sjevernom dijelu ostrva Turska isfinansirala projekat slatke vode, a Engleska proširenje aerodroma u Larnaki, što je dovelo do razvoja i tog dijela.
"To je do sada bio najveći aerodrom na sjevernom dijelu Kipra, a sada je tri puta veći. Očekuje se 15-18 miliona novih turista u naredne dvije-tri godine, jer na Kipru imaju 330 sunčanih dana godišnje, a temperatura mora je i u decembru 22-25 stepeni. Turizam je puno rastao u posljednje dvije-tri godine pa su u 2022. imali dva miliona turista, a u 2023. godini je procjena da će biti četiri miliona", ističe Dagary.
U narednih pet-šest godina, naglašava on, za očekivati je da će cijene nekretnina rasti do 80 odsto.
"Tu je puno prilika za investiranje, kao i za rentanje nekretnina, za kapitalni prinos. Sezona je duga, 330 sunčanih dana. Naprimjer, hrvatska sezona traje četiri-pet mjeseci, a na Kipru je od devet do deset mjeseci, a i zimi, kada je najlošije vrijeme, prosječna temperatura je od 22 do 25 stepeni, tako da je i zimi odlična sezona", kaže Dagary.
Sinisa Dagary (Bloomberg Adria)
Na sjevernom dijelu Kipra fali 100 hiljada apartmana
Na sjevernom Kipru je u posljednje dvije-tri godine izgrađeno oko 50 hiljada apartmana, ali, prema Dagaryjevim riječima, fali još minimum sto hiljada apartmana kako bi se podmirila tražnja novih kupaca.
"Te brojke nisu ukalkulisane pri otvaranju novog aerodroma, jer se na to čekalo, pa je procjena da će sada tražnja biti četiri puta viša. Očekuje se vrlo veliki rast prometa, od 200 do 300 odsto u narednih tri-pet godina", prognozira Dagary.
Razlozi za pojačane investicije u nekretnine su ekonomska situacija u Evropi, moguća recesija i digitalni evro, usljed čega "ljudi žele da zaštite svoj kapital".
U nekretnine na Kipru investiraju ljudi s Balkana
Dagary kaže da su do prošle godine u nekretnine na Kipru puno investirali Turci, Ukrajinci, Rusi, Iranci, Izraelci...
"U posljednjih oko pola godine došlo je dosta ljudi s Balkana, iz Srbije, Slovenije. Počeli su da investiraju i ljudi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Španije, Slovačke, Češke", nabraja on.
Najviše ulagača iz regije, a koji ulažu u nekretnine na Kipru, dodaje, ima iz Srbije - više od dvije hiljade. Nakon Srbije, ulažu i Slovenci - njih više od hiljadu.
"Sada se to pokrenulo, ljudi su imali puno pogrešnih informacija, da je to nepriznata država, da je okupirana. To je i bio konflikt do prije možda tri-pet godina, a te činjenice više nisu iste. Stanje je poboljšano i uslijedio je razvoj ostrva, a očekuje se još intenzivniji u narednih pet-sedam godina", kaže Dagary.
Investitore iz više od 20 država privukli su prvenstveno direktni letovi ka Kipru, a Turska je počela da promoviše kroz sve kanale Turkish Airlinesa. "To je povuklo investitore", ističe Dagary.
Kipar (Investra Enterprises)
Dodaje da je prva stvar koju zainteresovani za ulaganje na Kipru treba da razumiju to da je sjeverni dio Kipra, iako vezan za Tursku, ustvari svoja država.
"Tu su engleski zakoni. To daje veliku sigurnost investitorima, a i veliku priliku za dobre prihode. Zakon štiti investitore. Za 150 hiljada evra može se kupiti luksuzan stan od sto kvadrata, a kada je završen, vrijedi 250-300 hiljada evra, renta se za otprilike 150-180 evra dnevno", ističe Dagary.
On prognozira da će, zbog stanja u EU, tržište nekretnina u EU pasti minimalno 20-25 odsto u narednih dvije-pet godina. "Zato je možda idealno vrijeme negdje maknut novac na sigurno, kako biste narednih tri-pet godina krize imali dobar kapitalni prinos", zaključuje Dagary.
.webp){kind=icon}
