.webp){kind=icon}
Neznanje ili manjak informacija razvijaju strah ili u najmanju ruku oprez. Može se stoga pretpostaviti da je nedostatak kvalitetnih informacija među domaćim poljoprivrednicima temeljni problem kad je riječ o odnosu prema projektima agrosunčanih elektranama koji u razvijenijim zemljama Europske unije, poput Francuske ili Nizozemske, već uvelike dobivaju pravo građanstva.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) je na upit Bloomberg Adrije stigao odgovor kako se ništa nije promijenilo u njihovu stajalištu da bi se razvoj agrosunčanih elektrana mogao negativno odraziti na cijenu zemljišta, estetski narušiti izgled ruralnih područja te u konačnici povećati cijenu hrane.
Oni, naime, kao bolje rješenje vide solarne panele na poljoprivrednim objektima, a ne na poljima.
"Neposjedovanje odgovarajućih informacija je glavni problem kad je riječ o ovoj temi i poljoprivrednicima. Oni koji su upoznati su zainteresirani. Stoga mislim da je jako bitno sada organizirati radionice, okrugle stolove i slične događaje kako bi se širile kvalitetne informacije o potencijalu i prednostima agrosolarnih elektrana", rekao je za Bloomberg Adriju Mislav Kontek koji je voditelj razvoja tehnologije u tvrtki EnergoVizija.
Kako je proaktivnost obično jedan od bitnijih puteva do uspjeha, interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) je početkom prošlog mjeseca predstavilo studiju o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj. Tada je iznesen podatak da se instaliranjem agrosolarnih elektrana na samo jedan posto poljoprivredne površine može proizvesti tisuću gigavatsati električne energije godišnje, što je tri puta više od aktualne proizvodnje iz klasičnih solarnih elektrana.
Bloomberg
Kako ističu iz OIEH-a, nakon objave studije, od poljoprivrednika i potencijalnih investitora počeli su pristizati upiti za detaljnijim pojašnjenjima oko procesa pokretanja agrosunčanih elektrana.
"Poljoprivrednici su svjesni da je potreban veliki zaokret u borbi protiv klimatskih promjena koje najgore pogađaju upravo proizvodnju hrane. Nakon objave studije svjedočimo konkretnijim upitima poput pitanja o izdavanju dozvola, veličini i isplativosti agrosunčane elektrane, pronalasku investitora, zaštiti poljoprivredne proizvodnje, pa čak i o pokretanju novih djelatnosti u sklopu kojih bi se razvila i agrosunčana elektrana. Odličan je to uspjeh, ali isto tako zbog svih ovih pitanja koje primamo vidimo i potrebu za organiziranjem novih radionica. A njih, uz predavanja i okrugle stolove planiramo organizirati uskoro", izjavila je za Bloomberg Adriju direktorica OIEH-a Maja Pokrovac.
Maja Pokrovac kaže da su poljoprivrednici svjesni nužnosti velikog zaokreta u borbi s klimatskim promjenama | Siniša Kalajdžija/Hina
Prva je prigoda već iskorištena na tradicionalnom jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu gdje je predavanje o agrosunčanim elektranama održao upravo Kontek.
On je tom prigodom poljoprivrednicima poručio da takve elektrane, osim što omogućavaju zaštitu nasada od vremenskih neprilika, mogu osigurati i dodatni izvor zarade proizvodnjom i prodajom električne energije.
"Dio proizvedene električne energije poljoprivrednici mogu koristiti u svojim procesima proizvodnje i prerade hrane, a dio mogu prodati, što je posebno važno u razdobljima kad poljoprivredni proizvodi na tržištu ne postižu konkurentnost, odnosno kad nisu profitabilni. Upravo je ova diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, koja uz neometanu poljoprivrednu proizvodnju može osigurati i ekonomsku stabilnost poslovanja, privukla poljoprivrednike na predavanje", navode iz OIEH-a.
U HPK-u i dalje kao bolje rješenje vide solarne panele na poljoprivrednim objektima, a ne na poljima | Depositphotos
U sklopu organizirane radionice za poljoprivrednike, voditeljica projekta agrosunčanih elektrana u tvrtki Baywa r.e. Alice Lefort održala je predavanje o pilot-projektima koje je ta tvrtka razvila u Europi.
Baywa r.e. je jedan od vodećih svjetskih developera projekata na obnovljive izvore i prisutan je u 31 zemlji s godišnjim prihodima od 6,5 milijardi eura. Dakle, nipošto igrač čije savjete i preporuke treba ignorirati.
Hrvatska nema još niti jedan pilot-projekt agrosunčane elektrane, a Kotnik smatra da su oni vrlo važni za širenje pouzdanja u takvu vrstu investicija.
BayWa r.e.
"Sudionici predavanja mogli su čuti kako je svaka agrosunčana elektrana drugačija, svaki je pilot-projekt poseban i ovisi o mnogo elemenata. Svakom je investitoru, koji razvija agrosunčanu elektranu, važno potpisati dugogodišnji ugovor s poljoprivrednikom s kojim će obje strane biti zadovoljne. Među ostalim zajedno odlučuju i o vrsti solarnih panela u agrosunčanoj elektrani, a prikazani su pilot-projekti s modulima koji su u nekim voćnjacima stvarali djelomičnu zasjenu, a u nekima potpunu. Neki su bili postavljeni zbog bolje zaštite od tuče, a neki zbog sakupljanja kišnice i sprečavanja isparavanja vode. Svaki je projekt jedinstven i kreiran prema potrebama poljoprivredne kulture, imanja, klimatskih i energetskih uvjeta. Sve su to okupljenima bile važne informacije i saznali su koji su sve elementi u prikazanim inozemnim projektima bili važni pri donošenju odluke o razvoju agrosunčanih elektrana", rekao je Kontek.
U ovome trenutku u Hrvatskoj francuska tvrtka Neoen planira investirati u agrosolarnu elektranu u industrijskoj zoni u Dragaliću snage deset megavata.
Solida grupa pak planira agrosunčanu elektranu u Ivancu snage 15 megavata, a završetak radova je predviđen za sredinu iduće godine. Ta bi elektrana trebala spojiti proizvodnju struje i uzgoj ovaca.
OIEH navodi da je pokrenuo suradnju s drugim udruženjima iz Europe kako bi iz njihovih iskustava hrvatski poljoprivrednici i zakonodavci mogli izvući najbolja rješenja.
Neoen France
"Potrebno je još dodatno razviti pravilnike i podzakonske akte koji bi definirali pravila važna za razvoj ovih elektrana, kao i sustave kontrole kojima bi bili podložni. A radionice i okrugli stolovi i novi susreti s poljoprivrednicima itekako su važni i potrebni", poručuju iz OIEH-a.
Jedno od zakonodavnih ograničenja, kako navode stručnjaci, je i to što su zasad agrosunčane elektrane u Hrvatskoj dopuštene samo na trajnim nasadima, no ima relativno malo trajnih nasada na kojima se to može raditi kao što su vinogradi. Najbolji izbor za takve pogone su jednogodišnje biljne kulture i ovčarstvo.
Također je problem relativno rascjepkani pravni i institucionalni okvir, odnosno potrebno je pravila regulirati na sustavniji i detaljniji način kako bi se obuhvatila pitanja poput dopuštene razine smanjenja prinosa ili odgovarajući sustav praćenja kako bi se osigurao nastavak poljoprivredne proizvodnje nakon ugradnje agrosolarne elektrane.
Nadalje, bilo bi potrebno razviti komunikacijsku strategiju kako bi se svim dionicima, a posebice poljoprivrednicima, pružile objektivne informacije o prednostima i ograničenjima uvođenja agrosunčanih elektrana, što podrazumijeva i snažniju suradnju između energetskog i poljoprivrednog sektora.
"Uspostavljanje programa poticaja putem bespovratnih sredstava ili zajamčenih cijena mogao bi biti način specifične financijske i tehničke potpore poljoprivrednicima za razvoj manjih agrosunčanih projekata", navodi se u studiji.
