.webp){kind=icon}
Vlasnik i predsjednik Uprave Orbica Branko Roglić je za Bloomberg Adriju najavio velike investicije u Ukrajinu čim to smirivanje situacije dopusti te istaknuo kako su prošle godine imali 3,2 milijarde eura, čime su bili veći od Ine.
"Naši ukupni krediti su nula, nemamo duga", pohvalio se Roglić pa detaljnije razložio buduća ulaganja.
"Sada razmišljam o dva ili tri razvojna plana. Najprije Ukrajina, tamo ćemo ulagati. Obećao sam da ću tamo investirati čim prestane rat jer to je prijateljska zemlja koja je nas podržavala, koja nas je među prvima priznala i doživjela isto ono što smo mi doživjeli devedesetih. Već imam tamo jedno poduzeće, ali sada ću dodatno investirati 20, 30 ili 50 milijuna eura, ovisno o projektu, i tako ću se kao poduzetnik revanširati toj prijateljskoj zemlji", istaknuo je Roglić.
Najavio je nastavak investicija i u Hrvatskoj. Orbico upravo gradi logistički centar u Zdenčini kraj Zagreba. Za dvadesetak dana počinju se iskapati temelji, a gradit će 40 tisuća metara četvornih poslovnih prostora – skladište i logistički centar – sveukupne vrijednosti oko 40 milijuna eura.
Imaju developera koji po njihovim nacrtima gradi skladište, oni će mu troškove vraćati kroz najam, a onda, nakon određenog broja godina, i potpuno otkupiti nekretninu. Po takvom modelu posluju i u Poljskoj i Bugarskoj te tako minimiziraju zaduživanje.
Ništa bez robota
"Tehnologiju ćemo platiti mi, a oni će izgraditi zgradu. Dakle logistika, softver, robotizacija, to je sve na nama. U današnjoj distribuciji je logistika veliki dio, uz marketing i prodaju je najskuplja. Robu proizvođača morate staviti na lager tako da bude dostupna u svakoj sekundi. To se više ne može bez robota."
Ističe kako Orbico do 2025. godine planira prihode od četiri do pet milijardi eura. Rasli su i u pandemiji, od 2,5 do 3,2 milijarde eura prihoda.
"U pandemiji su stradala mala poduzeća koja nisu mogla plaćati svoje dugove, pa su onda veliki kreditori i poduzeća dolazili nam jer nikad nismo zakasnili s plaćanjem anuiteta bankama ili isplatom plaća radnicima. Nikad. Zato mi imamo pravo tražiti jeftine kredite, pa smo plaćali kamate od 0,8 posto do jedan posto. I kad su drugi plaćali 12 posto, mi smo plaćali tri, jer, kad si uredan platiša banci, onda nema potrebe da plaćaš sedam posto kamate jer im je i ovih tri posto sigurna zarada", zaključio je.
