Mikrokreditni sektor u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini 2023. godine bilježi značajan rast dobiti. Dobit ovog sektora u Republici Srpskoj porasla je za 101 posto, a u Federaciji BiH za 169 posto. Zabilježen je rast plasiranih kredita te pad kamatnih stopa.
U prvoj polovini godine mikrokreditni sektor u RS-u ostvario je prihode u iznosu od 59,7 miliona KM i veći su za 45 posto u odnosu na isti period prošle godine. Prihodi od kamata su porasli za 45 posto. Ukupni rashodi na kraju juna iznosili su 32,9 miliona KM i za 18 posto su veći u odnosu na kraj juna 2022. godine.
Aktiva mikrokreditnog sektora u RS bilježi rast od devet posto, a pasiva od osam posto. U posmatranom periodu porastao je i iznos plasiranih kredita i to za 10 posto. U strukturi kredita dominiraju krediti plasirani fizičkim osobama, a najveći rast zabilježen je kod kredita fizičkim osobama u djelatnosti trgovine.
Bitno je naglasiti i da su prosječne ponderisane kamatne stope niže u odnosu na prošlu godinu.
U mikrokreditnom društvu (MKD) Mikrofin za Bloomberg Adriju kažu da svoje kamatne stope određuje na osnovu cijene novca, realnih troškova poslovanja i troškova rezervisanja za kreditne gubitke.
"Nastojimo da naše kamatne stope budu na nivou kamatnih stopa drugih učesnika na mikrokreditnom tržištu u BiH ili niže. Na rast ili pad kamatnih stopa, najbitnije, utiču pomenuti faktori, mada se mogu javiti i neki drugi na koje Mikrofin nema uticaja (ekonomska situacija, tržišna kretanja, inflacija, itd.)", pojašnjavaju u Mikrofinu.
Kada je riječ o izazovima, u Mikrofinu dodaju da su im najveći izazovi upravo oni na koje nemaju bilo kakav uticaj, a to su ekonomske krize, inflacija…
Pročitaj više: Dobit banaka u FBiH porasla za čak 53,2 posto
Banke u RS zaradile 94,1 milion KM, prihodi od kamata porasli za 22 posto
Stanje u mikrokreditnom sektoru ocjenjuju stabilnim ističući da je stabilnost sektora uspješno održavana tokom COVID krize, kao i tokom najnovije ekonomske krize i inflacije.
"Izazovi, naravno, postoje, ali se sektor uspješno suočava s njima. Dobit je, između ostalog, i obračunska kategorija i različiti faktori mogu uticati na njen rast ili pad. Između ostalog i neophodna rezervisanja mogu predstavljati značajan trošak poslovanja", navode u Mikrofinu.
Mikrokreditni sektor u FBiH u prvoj polovini godine bilježi rast prihoda od 21,9 posto i rashoda za 8,9 posto. Kamate na kredite čine najveći dio prihoda i u poređenju s prvih šest mjeseci prošle godine veći su za 5,6 posto. U strukturi rashoda zabilježen je pad ostalih poslovnih rashoda i troškova rezervisanja za kreditne i druge gubitke.
I mikrokreditni sektor u FBiH bilježi rast plasiranih kredita i to za 9,6 posto, te je kao i u RS-u najveći dio kredita plasiran fizičkim osobama.
U FBiH prosječna ponderisana NKS na kratkoročne mikrokredite iznosila je 20,89 posto, dok je EKS iznosila 27,95 posto. Na dugoročne mikroredite ponderisana NKS je iznosila 18,83 posto, a EKS 22,06 posto. Na ukupne mikroredite prosječna ponderisana NKS je iznosila 19,02 posto, a EKS 22,59 posto.
.webp){kind=icon}
