Pravilno sproveden nadzor i efikasan sistem regulative su jedini način da se bankarski sistem održi stabilnim i da se povjerenje u njega ne naruši usljed trenutnih potresa u sektoru i promjena do kojih je dovela digitalizacija, složili su se panelisti na konferenciji koju je organizovala medijska kuća Bloomberg Adria. Jedan od zaključaka konferencije je i da je regulativa bankarskog sektora u Evropi stroža nego u SAD-u.
"Uvijek kada se potcijeni povjerenje, probudi se strah kod ljudi, a on je loš saveznik svakom, a pogotovo bankama. Četiri banke u Americi su osjetile šta znači taj strah", rekla je u svom govoru guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
Ona je dodala da je sistem nadzora i regulacije u Srbiji efikasniji od nekih drugih jer ga sprovodi jedna institucija (NBS).
Važnost regulative istakao je i glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez, koji je rekao da je upravo 15 godina unapređivanja regulatornog okvira u Evropi dovelo do toga da je bankarski sektor sada u neuporedivo boljem stanju nego što je bio tokom ekonomske krize 2008. godine.
"U SAD-u su neke od tih aktivnosti izostale", rekao je Knez dodavši da je to (između ostalog) omogućilo nedavne krahove banaka srednje veličine u SAD-u.
Svijet se rapidno mijenja i teško je predvidjeti i do dvije nedjelje unaprijed, rekao je Darko Popović, predsjednik Izvršnog odbora Banca Intesa Beograd. On je tokom panela na kojem je učestvovao rekao da se u očekivanjima vidi velika fluktuacija, i to prije svega u prethodnih godinu dana. "Od 469 ekonomskih kriza, ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda su godinu dana unaprijed predvidjeli samo četiri", dodao je bankar.
Vlastimir Vuković, predsjednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke Beograd, složio se s ocjenom da je bankarski sektor stabilan, dodavši da ljudi često na vijesti o krizama u bankarskom sektoru reaguju emotivno. "Činjenica je da neke banke i dalje bilježe rast kredita, a da je stopa loših kredita i dalje jednako niska", rekao je.
Inflacija kvari sliku
Iako su viškovi likvidnosti veliki, vidi se malo usporavanje kreditne aktivnosti, čemu su najprije kumovale više kamatne stope centralnih banaka i visoka inflacija, smatraju neki ekonomisti.
"Inflaciju ne treba potcjenjivati. Moguće da će bazna inflacija iz evrozone ostati povišena i u ovom mjesecu", rekao je Miloš Zečević, izvršni direktor za upravljanje aktivom i pasivom iz Erste banke.
Podsjećanja radi, inflacija je u evrozoni u februaru usporila na 8,5 odsto, dok je bazna inflacija nastavila da raste, dostižući rekordnih 5,6 odsto, što je najviša vrijednost od uvođenja evra.
Jedan dio monetarne politike tiče se NBS-a, ali na one kredite koji su indeksirani u evrima većinski utiču odluke Evropske centralne banke, pojasnio je Začević, dodavši da je odluke centralne banke evrozone teško procijeniti. Zasad se čini da bi tromjesečni euribor mogao da dostigne oko 3,5 odsto do ljeta ove godine, a isto tako se sada očekuje da će ECB do tog perioda svoje kamatne stope podići za ukupno pola procentnog poena (dva podizanja od po 25 baznih poena), rekao je bankar.
Trenutno podnošljivo
Trenutna visina kamatnih stopa nije problematična jer većina preduzeća može da ih podnese, kako u smislu servisiranja dugova, tako i u pogledu novog zaduživanja, rekao je Popović.
Popović je dodao da bi daljnje podizanje cijena zaduživanja moglo da ima negativne posljedice, ali da je situacija takva da je procenat dužnika koji nemaju probleme u otplati "daleko iznad 90 odsto", kako po pitanju stanovništva, tako i po pitanju privrede. "Moj željeni scenario je da ostanemo tu gdje smo", zaključio je bankar, dok je Knez ranije procijenio da je šok nastao u bankarskom sektoru u SAD-u ekvivalent podizanju kamatnih stopa Federalnih rezervi za pola procentnog poena.
Prema podacima NBS-a, inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede su u februaru bila nešto niža po pitanju dvogodišnje i trogodišnje projekcije. S druge strane, jednogodišnja inflaciona očekivanja nisu se promijenila u odnosu na prethodnu anketu.
Vuković je takođe stava da su trenutne cijene zaduživanja podnošljive. "Kompanije moraju da žive i rade. Krediti za likvidnost su neophodni i potrebni firmama da bi mogle da opstanu. Primjetno je usporavanje, ali je važno da banka bude blizu svog klijenta i da zajedno donesu odluke", rekao je Vuković i posebno istakao da je potrebno veće uključivanje banaka u kreditiranje održive poljoprivrede, jer su upravo cijene hrane veliki faktor u ukupnoj inflaciji.
Digitalizacija i muke koje je prate
Drugi izazov s kojim se banke suočavaju je digitalizacija i potreba da se sistemi zaštite unaprijede dovoljno da sigurnost plaćanja ne bude dovedena u pitanje. Važnost digitalizacije, naročito u svijetu finansija, u regionu je možda najvidljivija bila u Hrvatskoj i to prilikom prelaska države s kune na evro kao zvaničnu valutu, rekla je Tamara Perko, direktorka Hrvatske udruge banaka.
Ona je dodala da bi bez digitalizacije umnogome otežano bilo i izdavanje takozvanih državnih obveznica, koje su prvenstveno namijenjene stanovništvu, a zainteresovani su mogli da ih kupe i preko mobilnog telefona. Nebojša Bjelotomić, generalni direktor incijative Digitalna Srbija, tokom panela je rekao da su digitalizacija i automatizacija procesi koji se sada ne mogu zaustaviti, i da će se promjene vjerovatno dešavati brže nego što većina očekuje.
S druge strane, jedan od najvećih problema je učestalost sajber-napada, koji su uglavnom upereni protiv kompanija iz finansijskog sektora, rekao je Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu. "Sajber napadi se dešavaju na svakih osam sekundi", rekao je Đorđević, dok je Iva Rogović Lekić, potpredsjednica u kompaniji Marsh McLennan dodala da su sajber-napadi bili veća opasnost od šumskih požara. Prema podacima kompanije Visa, najčešći vid su takozvani "fišing" napadi.