.webp){kind=icon}
Premda je u prvoj polovici ove godine u zemljama Adria regije jasno uočljiv napredak u javnim financijama u odnosu na isto razdoblje prošle godine, u nastavku godine može se očekivati pogoršanje proračunske dinamike zbog usporavanja osobne potrošnje i mjera vlada kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije na građane i gospodarstvo, ističe se u ocjeni analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Tako je, primjerice, Slovenija u prvih sedam mjeseci ove godine imala proračunski deficit od 350 milijuna eura, što je 82 posto bolji rezultat nego u istom razdoblju u prethodnoj godini. Hrvatska je u prvih šest mjeseci deficit spustila za 64 posto na 464 milijuna eura, a Srbija je u prvih sedam mjeseci čak ostvarila višak u proračunu od 11,4 milijuna eura.
Naravno, bolji fiskalni učinak nije rezultat smanjenja potrošnje, već većih prihoda, i to onih poreznih. Najveći porast proračunskih prihoda na godišnjoj razini imala je Srbija i to 18 posto, a slijede Sjeverna Makedonija sa 14 posto, Slovenija s 12 i Hrvatska od sedam posto.
Sve ključne vrste poreznih prihoda iskazale su rast, što uključuje porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, korporativni porez te carinu. U segmentu poreza na dodanu vrijednost, zbog rasta inflacije i veće ekonomske aktivnosti, prihodi su u Srbiji bili veći 25 posto, u Bosni i Hercegovini 22 posto, Sjevernoj Makedoniji 20 posto, Sloveniji 19 posto i Hrvatskoj 18 posto. Dodatni je faktor u Hrvatskoj bila uspješna turistička sezona.
S druge pak strane proračunska potrošnja u zemljama Adria regije uglavnom je ove godine ostala na razini onoga što se događalo u istom razdoblju 2021. godine, uz iznimku Srbije u kojoj su, zbog rasta plaća i socijalnih transfera, rashodi porasli za 12 posto na godišnjoj razini.
U nastavku godine slika će se promijeniti jer se raspoloženje potrošača pogoršava uslijed inflacije, a vlade će uložiti više novaca u mjere pomoći zbog visokih cijena energije. U Hrvatskoj postoji još i dodatan jednokratan trošak od 230 milijuna eura kao posljedica spora s MOL-om oko Ine.
Predviđanje analitičkog tima Bloomberg Adrije je da bi proračunski deficiti u zemljama Adria regije mogli ove godine iznositi otprilike polovicu manjka koji je postojao u 2021. godini.
Za 2023. se pak očekuju nešto veći proračunski manjkovi no ove godine zbog daljnjeg slabljenja gospodarske aktivnosti, što umanjuje porezne prihode, cjelogodišnjih učinaka državnih subvencija zbog rasta cijena energije te, što je stalna boljka na ovim prostorima, izostanka kvalitetnih reformi u javnim financijama.
Dobra je, međutim, vijest što trenutačni trendovi u javnim financijama zemalja Adrija regije uglavnom slijede ono što se događa u zemljama Europske unije u smislu dinamike poreznih prihoda i reakcija na energetsku krizu. Zbog toga globalni investitori neće cjepidlačiti i gledati na budžetska kretanja u Adria regiji kao na nešto previše različito od općih trendova.
Rast cijena zaduženja na globalnoj razini odrazit će se na spreadove državnih obveznica zemalja Adria regije, a kako nema nekih većih potreba za zaduživanjem do kraja godine vjerojatno će pojedine zemlje gledati ako se ukaže neka povoljna mogućnost zaduživanja unaprijed za financiranje troškova u idućoj godini.
