Banke u Adria regiji u prvoj polovini godine poslovale su s dobicima, ali projekcije za predstojeći period im ostavljaju malo prostora za radovanje. Da je tako pokazuju podaci do kojih je došao Bloomberg Adria analitički tim.
Neto dobit bankarskog sektora u Adria regionu je iznosila 1,125 milijardi eura u prvoj polovini godine, što je za 156 miliona eura ili 16 posto više u poređenju s istim periodom prošle godine.
Rastu je najviše doprinijelo povećanje prihoda od naknada i provizija, a rast je vuklo i povećanje prihoda na osnovu kamata.
Banke u Bosni i Hercegovini su u drugom kvartalu prihodovale 378,5 miliona eura (740,3 miliona KM) te ostvarile neto dobit od 129,5 miliona eura (253,3 miliona KM). Vrijednost ukupno plasiranih kredita u drugom kvartalu iznosila je 11,2 milijarde eura (21,9 milijardi KM), a neto prihod od kamata 214,05 miliona eura (418,6 miliona KM).
Privredni rast je "glavni krivac"
Kako navodi naš analitički tim, za veću neto dobit banaka zaslužan je privredni rast regiona. "Neto prihodi od naknada i provizija su u prvoj polovini godine rasli jer su banke željele profitirati od povećanja privredne aktivnosti koja po pravilu dovodi do više transakcija pa i do većih prihoda od naknada i provizija", objašnjavaju naši analitičari.
Rastu prihoda nisu smetale ni relativno niske kamatne stope koje inače po pravilu umanjuju prihode banaka po osnovu kamata. U ovom slučaju privredni rast je bio dovoljan da negira uticaj niskih kamatnih stopa, najviše zbog povećanog obima samih kredita u opticaju. Kraće rečeno, iako su kamate bile niže, bilo je više kredita.
Stanje kredita se na međugodišnjem nivou u Sjevernoj Makedoniji povećalo za 9,5 posto, u Sloveniji za 8,6 posto, u Srbiji za osam posto, a u Bosni i Hercegovini za četiri procenta. Jedini izuzetak po pitanju prihoda od kamata je Hrvatska, gde su prihodi od kamata na godišnjem nivou smanjeni za 3,3 posto."
"Za razliku od ostatka regiona, u Hrvatskoj su niže kamatne stope više uticale na kretanja od kredita u opticaju. Naše stanovište podržava i kretanje neto kamatnih marži", navodi se u izvještaju Bloomberg Adrija analitičara.
Kamatna marža potvrđuje stav
Neto kamatna marža, koja predstavlja odnos između neto prihoda od kamata i instrumenata koji nose kamatu (kao što su krediti), bilježi najveći pad upravo u Hrvatskoj.
Što se ostatka regiona tiče, manje gubitke bilježe Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, dok su slovenske i srbijanske banke uspjele da zabilježe rast od po četiri bazna poena, najviše zbog rasta kredita u opticaju.
Slijedi promjena
Dok je privredni rast pogurao profite banaka u prethodnom periodu, zbog promjene okolnosti, sada nas čeka obrt. Usporavanje privrede smanjit će potražnju za kreditima, a rast kredita će se smanjiti na nivo ispod 10 posto, predviđaju analitičari Bloomberg Adrije.
Kamatne stope će nastaviti da rastu, ali će usporiti generalni porast neto kamatnog prihoda odnosno doći će do njegove stabilizacije jer će doći do smanjenja kamatnih marži. U isto vrijeme, promijenit će se i kvalitet kredita. Udio takozvanih "problematičnih kredita", koji se odnose na nenaplativa potraživanja kreditora koji se na engleskom nazivaju i non-performing loans (NPL) zbog slabijeg privrednog rasta će se povećati.
Srpske banke pod većim rizikom zbog Rusije i NBS
Dodatne poteškoće za banke u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini analitičari vide zbog relativno većih negativnih efekata dosadašnjih poslovnih veza s Rusijom. Tako se za banke koje posluju u ove tri države očekuju "direktne i indirektne posljedice izloženosti gubicima klijentima koji posluju s Rusijom", navode analitičari.
Da bi izbjegla negativne posljedice isključenja bankarske grupe Sberbanke Evrope, sa sjedištem u Beču, iz sistema plaćanja SWIFT, filijala Sberbanke u Srbiji je u cijelosti prodata AIK banci.
Smanjeni prihodi od naknada i provizija se u Srbiji očekuju i zbog ograničenja visine naknada koje je Narodna banka Srbije usvojila u prvoj polovini augusta.
"Zbog ovoga se može očekivati smanjenje prihoda na osnovu naknada i provizija. U svim drugim državama ne predviđa se zadržavanje dosadašnjeg tempa rasta prihoda od provizija i naknada zbog sporijeg privrednog rasta", dodaje se u izvještaju.
U Hrvatskoj manji prihodi zbog eura
Iako je u povoljnijoj situaciji od navedenih država po pitanju Rusije, bankarski sektor u Hrvatskoj očekuju izazovi druge vrste.
Početkom jula Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za uvođenje eura, koji će se u opticaju naći početkom sljedeće godine. I dok neki smatraju da će prelazak na euro doprinijeti poboljšanju kreditnog rejtinga države i kompanija koje u njoj posluju, banke stvar moraju sagledati iz drugog ugla.
"U Hrvatskoj se očekuju manji prihodi od naknada za konverziju valuta nakon što zemlja usvoji euro početkom 2023. godine", upozorava analitički tim Bloomberg Adrije.
Na poslovanje banaka u Evropskoj uniji, što u slučaju Adria regiona podrazumijeva slovenske i hrvatske banke, također će uticati prestanak važenja mjera kojima im je do tada bilo dozvoljeno da gubitke ne iskazuju u pokazateljima adekvatnosti kapitala.
Postoje i razlozi za optimizam
Da stvari nisu jednoznačne dokazuju i podaci o likvidnosti i adekvatnosti kapitala.
"Optimističnije posmatrano, povećanje kamatnih stopa na depozite će u zemljama Adria regiona (posebno u Hrvatskoj i Sloveniji) biti ograničeno zbog neangažirane likvidnosti u sistemu, koja će spriječiti srozavanje neto kamatnih marži. Također, usmjeravanje pažnje na efikasnost trošenja u zemljama gdje je odnos između troškova i prihoda iznad 50 posto (kao u Hrvatskoj gdje je 53,3 posto) moglo bi da doprinese povećanju profitabilnosti", stoji u izvještaju.
Adekvatnost kapitala
Dodatni razlog za optimizam donose i procenti koji se tiču adekvatnosti sredstava koja bankama stoje na raspolaganju. Većina bankarskih sistema pokazuje zdravu kapitalizaciju, a procenti su daleko iznad regulatornih minimalnih vrijednosti.
"Ovo je naročito slučaj s Hrvatskom i Srbijom, gdje se pokazatelji adekvatnosti kapitala nalaze na 25 posto i 20 posto, to govori da bankarski sektori ovih dviju zemalja mogu usporedivo najlakše da podnesu buduće rizike od poslovnih gubitaka", dodaju analitičari.
Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Slovenija nalaze se ispod ovih nivoa.
Kako objašnjavaju analitičari, ovo znači da je bankarski sektor Slovenije nešto slabije pozicioniran po pitanju pozicioniranja kada je riječ o sposobnosti da se izbori sa smanjenjem kvaliteta kredita do kojeg može da dođe zbog recesije. Kako osnovni scenarij iz izvejštaja uključuje dolazak do makar tehničke recesije u sljedećih 12 mjeseci, potencijal za rast kreditne aktivnosti u Sloveniji bit će ograničen, što umanjuje projekcije za profitabilnost banaka.
Pokazatelji dobri, ali i dalje lošije od konkurencije
Pokazatelji ROA i ROE, kojima se mjeri profitabilnost kompanija u odnosu na imovinu i isplativost za akcionare, nalaze se na zadovoljavajućim nivoima, ali se region i dalje nalazi iza evropskih zemalja u razvoju.
Dvadeset i jedna velika banka u Istočnoj Evropi, koje prati Bloomberg Analitika, bolje je pozicionirana od Adria regiona uprkos činjenici da se pokazatelji ROA (eng. return on assets) i ROE (eng. return on equity) nalaze na nivou od jedan i 10 posto.
"Razlog za ovo je direktno povezan s većim kapacitetima tih banaka da brane neto kamatnu maržu (3,52 posto), a da u isto vrijeme zadrže nivo rasta stanja kredita (10,5 posto u prvoj polovini 2022. godine) iznad zemalja Adria regiona", dodaje se u izvještaju.
Sudeći prema ovome, banke iz ostatka Evrope mogu da generišu veće profite jer im je odnos između kredita i depozita na nivou Adria regiona (86 posto), što znači da isti procenat finansijskih sredstava otpada na kredite, navode analitičari.
"S druge strane, grupa u kojoj je 21 velika banka u istočnoj Evropi ima nižu adekvatnost kapitala (17 posto u prosjeku), što ih čini ranjivijim na smanjenje kvaliteta instrumenata do kojeg može da dođe uslijed recesije.".
.webp){kind=icon}
