Nedostatak izgrađenih benzinskih stanica na pojedinim dionicama autoputeva u Srbiji predstavlja priliku za kompanije koje se bave prodajom naftnih derivata, autogasa i upravljanjem stanicama za punjenje električnih i hibridnih vozila.
Broj vozila u Srbiji kontinuirano raste. Prema podacima Eurostata, u 2023. godini registrovano je 2,7 miliona vozila, što predstavlja povećanje od oko 11 posto u odnosu na 2020. godinu. Broj novih registracija u prvom kvartalu 2025. (isključujući priključna i radna vozila i poljoprivredne traktore) bio je četiri posto viši nego u istom periodu prethodne godine.
Prema podacima Puteva Srbije za 2024. godinu, Srbija raspolaže sa oko 966 kilometara izgrađenih autoputeva, dok su dodatna 104 kilometra u fazi izgradnje. Autoput A1, koji povezuje Horgoš (granica s Mađarskom) i Preševo (granica sa Sjevernom Makedonijom), čini oko 60 posto ukupne dužine. Porast obima saobraćaja podrazumijeva paralelni razvoj infrastrukture.
Dok se saobraćajni kapaciteti povećavaju kroz izgradnju autoputeva, neophodno je razvijati i prateće objekte.
Horgoš / Depositphotos
Prema izvještaju organizacije evropskih nacionalnih uprava za puteve CEDR (Trans-European Road Network, TEN-T (Roads): 2019 Performance Report), na nivou Evrope u prosjeku benzinska stanica postoji na svakih 20,8 kilometara. Na srpskim putevima I i II reda taj prosjek je 10,9 kilometara. Međutim, na autoputevima je situacija nepovoljnija - ponderisano po dužini, prosječna udaljenost između stanica iznosi 22,9 kilometara.
Autoputevi od Horgoša do Preševa i od Batrovaca na granici s Hrvatskom do Beograda su infrastrukturno najrazvijeniji, s prosječnim rastojanjima između stanica od 23,8 kilometara i 17,4 kilometra (tim redom). Na autoputevima Miloš Veliki i Niš - Dimitrovgrad, na granici s Bugarskom, ta udaljenost je znatno veća i iznosi 74,5 kilometara i 105,4 kilometra.
Ako bi se primijenio evropski standard od jedne stanice na 20,8 kilometara, na srpskim autoputevima bi bilo potrebno izgraditi dodatnih 37 stanica, pretežno na auto putu Miloš Veliki i Niš - Dimitrovgrad.
Autoput A5 (Pojate - Preljina) će također zahtijevati značajna ulaganja u prateću infrastrukturu. S obzirom na trenutni stepen realizacije od oko 25 posto ukupne dužine, Moravski koridor se još uvijek nalazi u ranoj fazi izgradnje, što posljedično stvara mogućnost za kompanije da pravovremeno osiguraju lokacije na ključnim tačkama buduće trase. Rano pozicioniranje bi olakšalo razvijanje komercijalnih sadržaja i optimizaciju projektnih troškova.
Miloš Veliki nudi najbolju perspektivu
Autoputevi Miloš Veliki, Batrovci - Beograd i Niš - Dimitrovgrad bilježe visok intenzitet saobraćaja, ali nemaju svi isti potencijal za rast. Autoputevi Batrovci - Beograd i Niš - Dimitrovgrad imaju ograničen potencijal uslijed činjenice da se na završnim tačkama ovih koridora nalaze Hrvatska i Bugarska, koje karakterišu niže cijene energenata u poređenju sa srpskim tržištem.
Cijena dizela u eurima po litru u Srbiji u junu 2025. godine iznosi 1,60, dok je u Hrvatskoj 1,42, a u Bugarskoj 1,18. Cijena benzina u eurima po litru je 1,52 u Srbiji, 1,47 u Hrvatskoj i 1,19 u Bugarskoj.
S obzirom na ove razlike, može se očekivati da će značajan broj vozača, posebno na pravcu ka Bugarskoj, preferirati snabdijevanje gorivom u susjednim državama, a to umanjuje broj mušterija domaćih maloprodajnih operatera na ovim dionicama.
Ova pretpostavka izostavlja autoput Miloš Veliki, koji trenutno povezuje Beograd i Čačak, a po završetku posljednje dionice ovaj koridor će se protezati do graničnog prelaza Boljare sa Crnom Gorom. Na toj trasi postoje samo četiri benzinske stanice, što je daleko ispod evropskog prosjeka (jedna stanica na 20,8 kilometara) ili ponderisanog (stanica na 22,9 kilometara). Uzimajući u obzir postojeću dužinu i primjenjujući evropske i ponderisane standarde pokrivenosti, bilo bi potrebno izgraditi dodatnih 13-14 stanica.
Dinamika saobraćaja na ovom autoputu će se dodatno povećati nakon završetka posljednje dionice, čime će se otvoriti prostor za veći broj stanica. Do tada, vozači na ovom koridoru neće imati alternativu za snabdijevanje gorivom u susjednim zemljama, što dodatno povećava komercijalni potencijal i motivaciju za trenutnim razvojem.
Koliki je izazov s EV infrastrukturom
Poseban segment tržišta čine stanice za punjenje električnih i hibridnih vozila. Na srpskim autoputevima trenutno postoje 24 lokacije s punjačima, pri čemu se 75 posto njih nalazi na autoputu od Horgoša do Preševa.
Autoput Miloš Veliki ima svega dvije stanice za punjenje, obje na lijevoj strani puta. Otvara se prilika kompanijama koje bi pozicionirale stanice na desnoj strani koridora. Zbog dužeg vremena punjenja, a samim tim dužeg vremena zadržavanja korisnika na stanicama, u prosjeku bi se dodatno povećao prihod po posjeti.
Bloomberg
Veliki regionalni operateri već strateški razvijaju ovaj segment kao dio šire transformacije ka energetski diverzifikovanom maloprodajnom modelu. MOL i OMV identifikuju e-mobilnost kao jedan od ključnih pravaca rasta u okviru svojih energetskih tranzicija i razvoja maloprodajnih servisa. U skladu sa Strategijom 2030, OMV planira instalaciju više od 400 ultra brzih (HPC) punjača do kraja 2025. godine, iako ova ekspanzija za sada ne uključuje tržište Srbije.
Dodatno, maloprodaja energenata, koja karakteristično nosi niže marže, sve manje predstavlja isključivi razlog za širenje maloprodajnih mreža. Kompanije u sektoru sve intenzivnije razvijaju dodatne proizvode i usluge s višim maržama u okviru svojih objekata, čime odgovaraju na izazove energetske tranzicije i očekivani pad potrošnje tradicionalnih derivata.
Rezultati velikih igrača
-
MOL u okviru strategije diverzifikacije pozicionira Fresh Corner kao ključni element rasta. Ovaj koncept, integrisan u Consumer Services segment, u prvom kvartalu 2025. generisao je EBITDA od 158 miliona dolara, potvrđujući tako stabilan doprinos ukupnoj profitabilnosti grupe.
-
OMV primjenjuje sličan pristup kroz razvoj VIVA formata, kombinujući prodaju goriva sa širim asortimanom proizvoda visokih marži.
-
NIS, koji upravlja najvećom maloprodajnom mrežom u Srbiji, razvija Drive Cafe koncept.
Depositphotos
Iako ni OMV ni NIS ne objavljuju zasebne finansijske rezultate za ove dodatne segmente, u izvještajima ističu da maloprodaja van derivata postaje značajan stabilizator prihoda, amortizujući volatilnost marži u sektoru goriva.
Pored maloprodaje, kompanije mogu dodatno proširiti ponudu kroz usluge kao što su autopraonice i druge prateće servisne aktivnosti, čime bi još više diverzifikovale izvore prihoda i omogućile korisnicima da na jednoj lokaciji zadovolje više potreba, povećavajući time frekvenciju posjeta i ukupnu potrošnju po korisniku.
Razvoj ovog neenergetskog segmenta omogućava kompanijama smanjenje zavisnosti od oscilacija na tržištu energenata i stabilnije novčane tokove u uslovima promjena potrošačkih navika i prelaska na alternativne vidove energije.
Kako MOL jedini od navedenih kompanija u svojim finansijskim izvještajima izvještava zasebno o maloprodaji, za potrebe analize potencijalne zarade po benzinskoj stanici upotrijebili smo podatke ove kompanije.
Prema podacima MOL Grupe, prihodi Consumer Services segmenta bilježe prosječan godišnji rast (CAGR) od 7,3 posto, dok EBITDA bilježi CAGR od čak 50,3 posto.
Primjena prosječnog godišnjeg EBITDA po stanici iz 2024, od oko 0,30 miliona eura na potrebnih dodatnih 13-14 stanica, implicira inkrementalni godišnji EBITDA potencijal od oko četiri miliona eura za operatera sa sličnom operativnom efikasnošću.
Procjenjujući prosječan godišnji rast EBITDA na 10 posto (konzervativno u odnosu na historijski raspon), pojedinačna stanica bi bez perioda postepenog povećavanja prihoda (eng. ramp-up) do 2027. generisala skoro 0,40 miliona eura godišnje EBITDA. Time bi cijeli novi klaster od 13-14 stanica mogao ostvariti između 5,1 i 5,5 miliona eura godišnje EBITDA do 2027, pod pretpostavkom iste operativne efikasnosti i stabilnih troškova održavanja.
Infrastrukturni razvoj na autoputu Miloš Veliki može se posmatrati kao jedna od potencijalno najatraktivnijih prilika za širenje maloprodajnih kapaciteta benzinskih stanica u Srbiji. Ova procjena proizilazi iz kombinacije više pretpostavki - trenutna ograničena pokrivenost postojećom infrastrukturom, očekivani rast voznog parka i intenziteta saobraćaja, kao i ograničene mogućnosti alternativnog snabdijevanja gorivom u susjednim zemljama duž ovog pravca. Dodatno, nedovoljno razvijena mreža punjača za električna vozila na predmetnoj dionici mogla bi, u kontekstu ubrzane energetske tranzicije, predstavljati dodatni segment za budući razvoj i komercijalno pozicioniranje operatera.
