Regija

Regionalni turizam se dobro oporavlja od pandemijskih muka

Autor: Teo Zorić

01. avgust 2022, 07:07

Najbrži oporavak bilježe Slovenija i Hrvatska

U BiH ove je godine bilo 90 posto više gostiju nego lani.

Financijske pokazatelje će napuhati rast cijena

Regionalni turizam se dobro oporavlja od pandemijskih muka

Bloomberg

Koronavirus koji je prije više od dvije godine zarazio svjetsko gospodarstvo pri čemu je ponajviše stradalo zdravlje turističkog sektora i dalje je široko raširen, no cjepiva i nešto blaže varijante virusa u međuvremenu su omogućili barem djelomičan povratak na staro. Vijesti o konstantnim problemima u zračnom prometu u posljednjih nekoliko tjedana dokaz su da se turizam posebno dobro oporavlja od bolesti, a to potvrđuju i podaci iz regije.

Brojke koje je, za pet država regije, prikupio analitički tim Bloomberg Adrije pokazuju kako najbrži oporavak bilježe Slovenija i Hrvatska. Broj noćenja u Sloveniji u šest mjeseci ove godine je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine skočio čak 256 posto, a impresivan rast od 187 posto, iako se radi o podacima o prvih pet mjeseci, bilježi se i u Hrvatskoj.

U Bosni i Hercegovini ove je godine bilo 90 posto više gostiju nego lani te je njihov broj dosegnuo 456 tisuća, a najniži relativni rast zabilježila je Srbija, s još uvijek impresivnih 72 posto, pa je tamo gostovalo 1,29 milijuna ljudi.

Ukoliko se osvrnemo samo na svibanj ove godine broj noćenja domaćih turista viši je za 80,2 posto u odnosu na travanj te za 54,9 posto viši u odnosu na svibanj 2021. godine. Broj noćenja stranih turista viši je za 70,7 posto u odnosu na travanj 2022. i za 195,1 posto viši u odnosu na svibanj prošle godine.  

Najveći broj noćenja u ovom periodu ostvarili su turisti iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Njemačke.

Almir Peštek, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kazao je za Bloomberg Adriju da je turizam u BiH bilježio kontinuiran rast do 2020. godine i pandemije korona virusa. Tokom 2019. godine su ostvareni najbolji rezultati u smislu broja dolazaka i noćenja.

"Bez obzira na sve probleme sa kojima se suočavamo kao što su ekonomska kriza i ratna dešavanja, te još uvijek prisutan strah i neizvjesnost vezan za korona virus, ova godina je u turizmu u BiH krenula pozitivno", zaključuje Peštek. "Teško je procijeniti šta se može desiti, a još uvijek nemamo dovoljno podataka da bismo mogli identifikovati i pratiti trendove, ali se zaista nadam da će ova godina biti uspješna za BiH."

No broj noćenja u većem je dijelu regije ipak i dalje ispod rekordnih razina dosegnutih 2019. godine. Izuzetak je Srbija gdje je do kraja svibnja zabilježeno 10 posto više noćenja nego u prvih pet mjeseci 2019. Razlog za to leži u drugom velikom poremećaju u svjetskim odnosima u posljednje dvije godine – ruskoj invaziji Ukrajine.

Zbog uvedenih sankcija puno ruskih građana nije moglo putovati kroz druge europske države, pa je Srbija od toga profitirala. Noćenja ruskih turista u prvih pet mjeseci u Srbiji bila su za 166 posto viša nego 2019. godine.

U lipnju je na godišnjoj razini u Srbiji broj noćenja domaćih turista veći za 11,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista veći za 48,3 posto, predvođen skokovitim dolascima državljana Rusije i Bjelorusije.

Analitički tim Bloomberg Adrije izdvojio je nekoliko općenitih pokazatelja koji u ovom trenutku diktiraju turističke trendove. Prema anketama, namjere turista za privatnim ili poslovnim putovanjima ponešto su bile suzdržane početkom godine, no ukidanje mjera vezanih uz pandemiju i izostanak popratnih troškova (poput obaveznog testiranja) trebali bi donijeti jaču potražnju za inozemnim putovanjima.

Unatoč tome što visoka inflacija smanjuje realnu vrijednost dohodaka, potražnja inozemnih turista i dalje se održava zahvaljujući višku štednje, odnosno spremljenim iznosima novca koji su iznad onoga što bi se smatralo štednjom prije 2020. godine. Turističke ankete pokazuju i da COVID-19 postaje sve manje važan faktor u odlučivanju hoće li ili neće netko negdje putovati.

Sve se to reflektira u brojkama. Broj stranih i domaćih gostiju u Sloveniji u prvih šest mjeseci dosegnuo je 2,33 milijuna i bio čak 309 posto viši nego lani. Hrvatska je u prvih pet mjeseci imala 2,78 milijuna turističkih dolazaka, odnosno 192 posto više nego lani, dok je Sjeverna Makedonija, iako među analiziranim zemljama s najmanjim brojem turista, zabilježila rast dolazaka od 135 posto, na 316 tisuća stranih i domaćih gostiju.

Pad u 2020. bio je drastičan u Sjevernoj Makedoniji, ali je zato rast broja stranih turista prošle godine iznosio čak 139 posto, čime se zemlja uvrstila u top pet destinacija po rastu prema UNWTO-u. Rast se nastavlja i ove godine.

U svibnju, kada su objavljeni posljednji statistički podaci, u zemlji je registrirano 71.627 turista, od čega 48.978 stranih turista. Broj gostiju iz inozemstva za isto razdoblje manji je za 20.000 u odnosu na 2019. godinu.

Lipanj je bio dobar mjesec za slovenske turističke ponuđače. Gotovo 800.000 turista ostvarilo je u prvom ljetnom mjesecu oko dva milijuna noćenja, što je gotovo dvostruko više nego u lipnju prošle godine. Ovogodišnji brojevi slični su onima prije pandemije, primjećuje Državni zavod za statistiku Republike Slovenije.

Oko 45 posto turista bili su domaći, a 55 posto strani. Najviše dolazi iz Njemačke, gotovo četvrtina svih. Slijede ih turisti iz Austrije, Italije, Mađarske i Češke.

U analizi turističkog sektora izdvajaju se i neki pokazatelji koji signaliziraju i dobar nastavak sezone. Primjerice, prodaja karata za grupne posjete poput festivala i koncerata sugerira da će se dobra posjećenost nastaviti i tijekom ljeta. Iako mediteranski zračni promet ponešto zaostaje zbog manjka turista iz Rusije, broj letova se oporavlja u svim državama regije, objašnjava tim na čijem je čelu glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.

Oporavak turističkog sektora imat će i pozitivan utjecaj na rezultate poduzetnika, a financijske pokazatelje će napuhnuti i rast cijena. U sektoru smještaja one su se oporavile u cijeloj Europi i gotovo u potpunosti dosegnule pretpandemijske razine. To nije samo posljedica rasta cijena robe i materijala koji se koriste u turizmu, već i rasta plaća zaposlenih do kojeg je došlo zbog manjka raspoložive radne snage.

Andrej Knez
 

Indeksi maloprodajnih cijena u sektoru turizma pokazuju impresivan rast u prvom polugodištu. Primjerice, cijene su u Hrvatskoj u lipnju bile 21 posto više nego krajem prošle godine, u Sloveniji je taj rast iznosio 15 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 13 posto.

Prema analizi, europski turizam opire se poteškoćama koje donosi pandemija i globalne geopolitičke okolnosti. Analitičari svoja očekivanja baziraju na oporavku raspoloženja potrošača ove godine nakon dvije godine tijekom kojih gotovo uopće nije bilo turističke aktivnosti. Također, kućanstva imaju raspoloživi višak sredstava, a njihova sklonost potrošnji izgleda još uvijek nije u potpunosti sputana inflacijom.

Europska putnička komisija (ETC, European Travel Commission) predviđa da će u 2022. prekooceanski dolasci u Europu biti 30 posto ispod razine 2019. godine, dok bi se unutarkontinentalni turizam ove godine trebao u potpunosti oporaviti. Dolasci izvan Europe trebali bi se na razinu iz 2019. godine vratiti tek 2025. godine. Analitički tim Bloomberg Adrije smatra da "iako kućanstva neće u potpunosti odustati od putovanja, moglo bi doći do odabira nekih cjenovno prihvatljivijih alternativa".

Rizik za turistički sektor, naravno, predstavlja rusko-ukrajinski sukob, ističe se u analizi. Rast cijena energenata, ali i drugih roba povisio je operativne troškove, ali i poremetio dobavljačke lance, što bi moglo ostaviti posljedice na turističku industriju. Također, neizvjesnost oko mogućih novih varijanti koronavirusa koji uzrokuje COVID-19, i nastavak rata u Ukrajini faktori su koji bi mogli ugroziti oporavak turizma u Europi ove godine.

Mada vijesti s hrvatske obale, a i poslovni rezultati turističkih kompanija koji se objavljuju posljednjih dana, govore u prilog tome da će ova sezona biti uspješna, nema sumnje da će apetiti i dalje biti nezasitni. Oporavak od bolesti obično i rezultira u velikoj želji za nadoknadom energije, ali kao i svako pretjerivanje to nosi i vlastite rizike.

--uz pomoć Karla Vajdića, Pie Bedene, Vanje Popović i Nataša Hadžispirkoska Stefanova.

Sve vijesti iz rubrike Analiza

Analiza

sve vijesti iz rubrike Analiza