Glavni analitičari Bloomber Adrije kažu da je turistička aktivnost nastavila svoj oporavak u 2022., s puno boljim učinkom u usporedbi s istim razdobljem tijekom 2021. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu povećava pritisak na postojeće gospodarske neizvjesnosti, zajedno s mnogim ograničenjima putovanja vezanim uz Covid koji su još uvijek na snazi.
U cijeloj Adria regiji oporavak je vidljiv za svih pet zemalja.
Tako je u našoj zemlji, zaključno s 31. svibnjem ove godine, ostvareno 455.765 posjeta, što je za 89,5 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Potpuni oporavak je još daleko ako pogledamo podatke za 2019., 2018. i 2017. godinu koje možete vidjeti na sljedećem grafu.
Broj ostvarenih noćenja, zaključno s 31. svibnjem ove godine, je skoro dosegao razinu od miliju. Oporavak je izrazito primjetan u odnosu na prethodne godine - zbroj ostvarenih noćenja zaključno s 31. svibnjem za 2020. i 2021. je manji nego ovogodišnji. Predpandemijske razine su još daleko.
Ukoliko se osvrnemo samo na svibanj ove godine broj noćenja domaćih turista viši je za 80,2 posto u odnosu na travanj te za 54,9 posto viši u odnosu na svibanj 2021. godine. Broj noćenja stranih turista viši je za 70,7 posto u odnosu na travanj 2022. i za 195,1 posto viši u odnosu na svibanj prošle godine.
Najveći broj noćenja u ovom periodu ostvarili su turisti iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Njemačke.
Ove godine u BiH će za ljetovanje biti date olakšice u vidu turističkih vaučera, ako stanovnici BiH žele da se odmore na nekoj od domaćih destinacija. Iznos vaučera u Federaciji BiH je 200 KM, dok je u Republici Srpskoj 100 KM.
Almir Peštek, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kazao je za Bloomberg Adriju da je turizam u BiH bilježio kontinuiran rast do 2020. godine i pandemije korona virusa. Tokom 2019. godine su ostvareni najbolji rezultati u smislu broja dolazaka i noćenja.
Vodopad Kravice (Depositphotos)
"Turizam u BiH sada karakteriše visoka koncentracija turističkih aktivnosti na ograničen broj destinacija", kazao je Peštek. "Treba aktivno i sistemski raditi na razvoju, popularizaciji i tržišnom pozicioniranju cijelog niza drugih destinacija sa velikim potencijalom, a koje sada imaju manje učešće u ukupnim turističkim kretanjima. Na taj način će i vaučeri imati svoju ulogu i doprinijeti razvoju."
Ranije je za Bloomberg Adriju vaučere komentirao i ekonomista Admir Čavalić koji je rekao da smatra kako u Federaciji BiH to nisu "vaučeri", već direktna podrška pravnim licima "registrovanim u FBiH koje, pored ostalih aktivnosti, posluju kao internet servisi za prodaju turističko-ugostiteljskih usluga". "Za razliku od Srbije, građani neće dobiti "vaučere", dakle nisu korisnici istih."
Peštek ističe da je nivo optimizma turističkih radnika izuzetno visok, kao i njihova očekivanja.
"Bez obzira na sve probleme sa kojima se suočavamo kao što su ekonomska kriza i ratna dešavanja, te još uvijek prisutan strah i neizvjesnost vezan za korona virus, ova godina je u turizmu u BiH krenula pozitivno", zaključuje Peštek. "Teško je procijeniti šta se može desiti, a još uvijek nemamo dovoljno podataka da bismo mogli identifikovati i pratiti trendove, ali se zaista nadam da će ova godina biti uspješna za BiH."
Razvoj turističke infrastrukture i suprastrukture (kao što su npr. smještajni kapaciteti i sadržaji) su imperativi za razvoj turizma, dodao je Peštek. BiH treba biti još više povezana i lakše dostupna, kako iznutra, tako i izvana.
Etno selo Stanišić, Bijeljina (TORS)
"Ono što mi je drago da dolazi do vidnog napretka u turizmu, te da se javlja sve više razvojnih inicijativa kako u privatnom sektoru, tako i u lokalnim zajednicama", kazao je Peštek. "Sve više se radi i na izradi strateških dokumenata razvoja turizma na različitim nivoima, a što je osnova za razvoj efikasnog destinacijskog menadžmenta i marketinga. Odsustvo strateškog pristupa i nerazvijen destinacijski menadžment na svim nivoima je, između ostalog, bio jedan od osnovnih problema za razvoj turizma."
Dobar primjer, kazao je profesor, je izgradnja ceste Stolac-Neum koja će dugočno imati veliki efekat za razvoj turizma. Avio saobraćaj je također izuzetno važan. Peštek kaže da "nama treba puno više konekcija i direktne povezanosti sa važnim emitivnim tržištima u Evropi". Primjer aerodroma Tuzla nam pokazuje kako bolja povezanost može unaprijediti ekonomski razvoj područja.
Osim high-cost, potrebno nam je i više low-cost prevoznika. U smislu povećanja efekata i zadovoljstva turista, važno je da se unapređuje i razvija ponuda smještajnih objekata, kako po kvantitetu, tako i po kvalitetu.
"Turisti preferiraju hotelski smještaj, ali raste i ponuda individualnih iznajmljivača. Ova oblast se takođe treba urediti. Posebno važan segment kojem treba posvetiti pažnju je ruralni turizam i razvoj", istakao je Peštek.
Dodao je da FBiH već godinama nema Zakon o turizmu. Bez sistemskog pristupa, saradnje i integracije ne može se govoriti o efikasnom sistemu turizma. Uključenje i aktivna uloga javnog sektora u razvoju turizma je ključna karika za uspjeh.
Stari most u Mostaru. (Facebook)
"Ono na čemu moramo intenzivno i zajednički raditi je korištenje znanja, tehnologija i inovacija u svim aspektima kako bismo imali atraktivnije, profitabilnije i održive turističke proizvode i destinacije koje će dovesti i do povećanog broja posjeta, zadržavanja i turističke potrošnje", zaključuje Peštek.
Kroz Strategiju razvoja turizma od 2022. do 2027. godine planira se unaprijediti kvalitet i broj smještajnih kapaciteta u FBiH. Nakon obavljenih javnih konzultacija i prihvaćenih sugestija, Strategiju tek treba usvojiti na nivou Vlade FBiH i oba doma federalnog Parlamenta.
Kako piše u Strategiji, smještajni kapaciteti u FBIH pretežno su u urbanim sredinama, posebice u Sarajevu, Mostaru, Neumu i Međugorju. Nedostaje smještaja s četiri i pet zvjezdica. Smještaji s tri zvjezdice su mnogo više zastupljeni.
"Osiguranje kvaliteta i klasifikacija u sektoru turizma moraju uključivati najbolje svjetske prakse za održivi razvoj turizma u svim podsektorima: smještaj, restorani, kampovi, podsektor prenoćišta, pružaoci usluga avanturističkog turizma, vodiči", napisano je u Strategiji.
U Republici Srpskoj jedan korisnik može iskoristiti turistički vaučer za plaćanje troškova usluge smještaja u minimalnom trajanju od dva noćenja zaredom, dok dva korisnika mogu platiti minimalno tri noćenja zaredom.
"Vaučer se može iskoristiti za plaćanje troškova u minimalnom trajanju od četiri noćenja zaredom u više ugostiteljskih objekata za smještaj u korist tri korisnika vaučera ako se turistički aranžman realizuje posredstvom turističke agencije", preciziraju u Ministarstvu trgovine i turizma.
Sada smo suočeni sa sezonalnošću i kratkim boravcima turista što ne daje mogućnost za punu valorizaciju turističkih potencijala.
Iz turističkih zajednica ističu da su zadovoljni posjetama turista u prvoj polovini godine, te kako kažu vjerovatno će biti premašeni rezultati iz 2019. godine.
''Gledajući statistiku, u periodu januar-maj 2022. godine, a i prema trenutnim pokazateljima ljetne sezone, stiče se utisak da će ova godina biti uspješnija od 2019. godine koja je bila rekordna kada su u pitanju dolasci i noćenja turista. S obzirom da ulazimo u mjesece kada je turistička ponuda Republike Srpske najraznovrsnija,sa velikim brojem kvalitetnih sadržaja i manifestacija, možemo očekivati povećan broj dolazaka turista, a samim tim i broj noćenja, što bi se u konačnom zbiru moglo očekivati da će ova godina dostići milionski broj evidentiranih noćenja'', za Bloomberg Adriu kaže Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju Turističke organizacije Republike Srpske.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...