Koronavirus koji je prije više od dvije godine zarazio svjetsko gospodarstvo pri čemu je ponajviše stradalo zdravlje turističkog sektora i dalje je široko raširen, no cjepiva i nešto blaže varijante virusa u međuvremenu su omogućili barem djelomičan povratak na staro. Vijesti o konstantnim problemima u zračnom prometu u posljednjih nekoliko tjedana dokaz su da se turizam posebno dobro oporavlja od bolesti, a to potvrđuju i podaci iz regije.
Brojke koje je, za pet država regije, prikupio analitički tim Bloomberg Adrije pokazuju kako najbrži oporavak bilježe Slovenija i Hrvatska. Broj noćenja u Sloveniji u šest mjeseci ove godine je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine skočio čak 256 posto, a impresivan rast od 187 posto, iako se radi o podacima o prvih pet mjeseci, bilježi se i u Hrvatskoj.
U Bosni i Hercegovini ove je godine bilo 90 posto više gostiju nego lani te je njihov broj dosegnuo 456 tisuća, a najniži relativni rast zabilježila je Srbija, s još uvijek impresivnih 72 posto, pa je tamo gostovalo 1,29 milijuna ljudi.
Ukoliko se osvrnemo samo na svibanj ove godine broj noćenja domaćih turista viši je za 80,2 posto u odnosu na travanj te za 54,9 posto viši u odnosu na svibanj 2021. godine. Broj noćenja stranih turista viši je za 70,7 posto u odnosu na travanj 2022. i za 195,1 posto viši u odnosu na svibanj prošle godine.
Najveći broj noćenja u ovom periodu ostvarili su turisti iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Njemačke.
Almir Peštek, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kazao je za Bloomberg Adriju da je turizam u BiH bilježio kontinuiran rast do 2020. godine i pandemije korona virusa. Tokom 2019. godine su ostvareni najbolji rezultati u smislu broja dolazaka i noćenja.
"Bez obzira na sve probleme sa kojima se suočavamo kao što su ekonomska kriza i ratna dešavanja, te još uvijek prisutan strah i neizvjesnost vezan za korona virus, ova godina je u turizmu u BiH krenula pozitivno", zaključuje Peštek. "Teško je procijeniti šta se može desiti, a još uvijek nemamo dovoljno podataka da bismo mogli identifikovati i pratiti trendove, ali se zaista nadam da će ova godina biti uspješna za BiH."
No broj noćenja u većem je dijelu regije ipak i dalje ispod rekordnih razina dosegnutih 2019. godine. Izuzetak je Srbija gdje je do kraja svibnja zabilježeno 10 posto više noćenja nego u prvih pet mjeseci 2019. Razlog za to leži u drugom velikom poremećaju u svjetskim odnosima u posljednje dvije godine – ruskoj invaziji Ukrajine.
Zbog uvedenih sankcija puno ruskih građana nije moglo putovati kroz druge europske države, pa je Srbija od toga profitirala. Noćenja ruskih turista u prvih pet mjeseci u Srbiji bila su za 166 posto viša nego 2019. godine.
U lipnju je na godišnjoj razini u Srbiji broj noćenja domaćih turista veći za 11,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista veći za 48,3 posto, predvođen skokovitim dolascima državljana Rusije i Bjelorusije.
Analitički tim Bloomberg Adrije izdvojio je nekoliko općenitih pokazatelja koji u ovom trenutku diktiraju turističke trendove. Prema anketama, namjere turista za privatnim ili poslovnim putovanjima ponešto su bile suzdržane početkom godine, no ukidanje mjera vezanih uz pandemiju i izostanak popratnih troškova (poput obaveznog testiranja) trebali bi donijeti jaču potražnju za inozemnim putovanjima.
Unatoč tome što visoka inflacija smanjuje realnu vrijednost dohodaka, potražnja inozemnih turista i dalje se održava zahvaljujući višku štednje, odnosno spremljenim iznosima novca koji su iznad onoga što bi se smatralo štednjom prije 2020. godine. Turističke ankete pokazuju i da COVID-19 postaje sve manje važan faktor u odlučivanju hoće li ili neće netko negdje putovati.
Sve se to reflektira u brojkama. Broj stranih i domaćih gostiju u Sloveniji u prvih šest mjeseci dosegnuo je 2,33 milijuna i bio čak 309 posto viši nego lani. Hrvatska je u prvih pet mjeseci imala 2,78 milijuna turističkih dolazaka, odnosno 192 posto više nego lani, dok je Sjeverna Makedonija, iako među analiziranim zemljama s najmanjim brojem turista, zabilježila rast dolazaka od 135 posto, na 316 tisuća stranih i domaćih gostiju.
Pad u 2020. bio je drastičan u Sjevernoj Makedoniji, ali je zato rast broja stranih turista prošle godine iznosio čak 139 posto, čime se zemlja uvrstila u top pet destinacija po rastu prema UNWTO-u. Rast se nastavlja i ove godine.
U svibnju, kada su objavljeni posljednji statistički podaci, u zemlji je registrirano 71.627 turista, od čega 48.978 stranih turista. Broj gostiju iz inozemstva za isto razdoblje manji je za 20.000 u odnosu na 2019. godinu.
Lipanj je bio dobar mjesec za slovenske turističke ponuđače. Gotovo 800.000 turista ostvarilo je u prvom ljetnom mjesecu oko dva milijuna noćenja, što je gotovo dvostruko više nego u lipnju prošle godine. Ovogodišnji brojevi slični su onima prije pandemije, primjećuje Državni zavod za statistiku Republike Slovenije.
Oko 45 posto turista bili su domaći, a 55 posto strani. Najviše dolazi iz Njemačke, gotovo četvrtina svih. Slijede ih turisti iz Austrije, Italije, Mađarske i Češke.
U analizi turističkog sektora izdvajaju se i neki pokazatelji koji signaliziraju i dobar nastavak sezone. Primjerice, prodaja karata za grupne posjete poput festivala i koncerata sugerira da će se dobra posjećenost nastaviti i tijekom ljeta. Iako mediteranski zračni promet ponešto zaostaje zbog manjka turista iz Rusije, broj letova se oporavlja u svim državama regije, objašnjava tim na čijem je čelu glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
Oporavak turističkog sektora imat će i pozitivan utjecaj na rezultate poduzetnika, a financijske pokazatelje će napuhnuti i rast cijena. U sektoru smještaja one su se oporavile u cijeloj Europi i gotovo u potpunosti dosegnule pretpandemijske razine. To nije samo posljedica rasta cijena robe i materijala koji se koriste u turizmu, već i rasta plaća zaposlenih do kojeg je došlo zbog manjka raspoložive radne snage.
Andrej Knez
Indeksi maloprodajnih cijena u sektoru turizma pokazuju impresivan rast u prvom polugodištu. Primjerice, cijene su u Hrvatskoj u lipnju bile 21 posto više nego krajem prošle godine, u Sloveniji je taj rast iznosio 15 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 13 posto.
Prema analizi, europski turizam opire se poteškoćama koje donosi pandemija i globalne geopolitičke okolnosti. Analitičari svoja očekivanja baziraju na oporavku raspoloženja potrošača ove godine nakon dvije godine tijekom kojih gotovo uopće nije bilo turističke aktivnosti. Također, kućanstva imaju raspoloživi višak sredstava, a njihova sklonost potrošnji izgleda još uvijek nije u potpunosti sputana inflacijom.
Europska putnička komisija (ETC, European Travel Commission) predviđa da će u 2022. prekooceanski dolasci u Europu biti 30 posto ispod razine 2019. godine, dok bi se unutarkontinentalni turizam ove godine trebao u potpunosti oporaviti. Dolasci izvan Europe trebali bi se na razinu iz 2019. godine vratiti tek 2025. godine. Analitički tim Bloomberg Adrije smatra da "iako kućanstva neće u potpunosti odustati od putovanja, moglo bi doći do odabira nekih cjenovno prihvatljivijih alternativa".
Rizik za turistički sektor, naravno, predstavlja rusko-ukrajinski sukob, ističe se u analizi. Rast cijena energenata, ali i drugih roba povisio je operativne troškove, ali i poremetio dobavljačke lance, što bi moglo ostaviti posljedice na turističku industriju. Također, neizvjesnost oko mogućih novih varijanti koronavirusa koji uzrokuje COVID-19, i nastavak rata u Ukrajini faktori su koji bi mogli ugroziti oporavak turizma u Europi ove godine.
Mada vijesti s hrvatske obale, a i poslovni rezultati turističkih kompanija koji se objavljuju posljednjih dana, govore u prilog tome da će ova sezona biti uspješna, nema sumnje da će apetiti i dalje biti nezasitni. Oporavak od bolesti obično i rezultira u velikoj želji za nadoknadom energije, ali kao i svako pretjerivanje to nosi i vlastite rizike.
--uz pomoć Karla Vajdića, Pie Bedene, Vanje Popović i Nataša Hadžispirkoska Stefanova.
.webp){kind=icon}
