U enormnom spektru instrumenata na tržištu kapitala, svoje mjesto danas nalaze i oni direktno povezani s procesom dekarbonizacije. Konkretno, investitori mogu ulagati u ETF-ove kojima je aktiva najviše sastavljena od kompanija ambiciozno angažiranih u zelenoj agendi. Dekarbonizacija je djelić te priče, i to u ulagačkim instrumentima koje kompanije moraju provlačiti kroz svoje bilance kao dio procesa smanjenja emisije štetnih plinova.
Europski tvorci zelene agende, kao dio procesa dekarbonizacije, osmislili su najveći sustav za trgovanje emisijskim dozvolama (EU ETS), koji trenutno zahvaća Fazu 4 dekarbonizacije u periodu od 2021. do 2030. Do ove godine su, prema EU-ovoj regulativi, u sustavu regulacije emisije CO₂ morale sudjelovati energetski intenzivne industrije poput proizvodnje cigle, cementa, papira i nafte te plinska i avioindustrija. Od 2024. godine u tu skupinu ulazi i industrija brodskog prijevoza.
Dok se trenutno oko 43 posto emisijskih dozvola dobiva besplatno, sukladno EU-ovoj regulativi, kompanije koje kaskaju u smanjenju emisija CO₂ su penalizirane i, sukladno magnitudi podbačaja u smanjenju emisija, moraju kupovati dodatne emisijske dozvole putem EU ETS platforme.
Nakon pandemije COVID-19 i oporavka avioprometa, emisija stakleničkih plinova ponovno se povećala, što je s jačim korištenjem ugljena, zbog viših cijena prirodnog plina, cijene emisijskih dozvola dovelo na rekordne razine od oko 80 eura po toni emitiranog CO₂. Krajem prošle i početkom ove godine cijene dozvola počele su padati zbog tromog gospodarstva zapadne Europe te manje potražnje za energijom od kućanstava, što je cijene dozvola potegnulo na niže razine. Trenutno su na razini od 60 eura po toni CO₂, što je tri puta više nego 2019. godine te dodatno stavlja pritisak na troškove kompanija koje su dužne zadovoljiti CO₂ standarde.