.webp){kind=icon}
Investitori "kažnjavaju" slabu fiskalnu disciplinu višim očekivanim prinosom na državne obveznice i to se može smatrati greškom politike. No, što kada na prinos utječe nešto na što nemate utjecaj?
To se upravo desilo krajem veljače 2022. godine, kada je Poljska zbog svoje geografske blizine s Rusijom i Ukrajinom "zaslužila" viši prinos zbog većeg rizika. Povijesno gledajući, zbog višeg kreditnog rejtinga, ali i jačeg gospodarstva prinos na poljsku obveznicu bio je niži nego na hrvatsku obveznicu.
No, uz spomenuti geopolitički utjecaj, dodatnu ulogu višeg prinosa igrala je i prethodna poljska Vlada, koja je ušla u sukob s Europskom komisijom te tako ostala bez pristupa 60 milijardi eura iz EU fondova.
Kad smo već kod Poljske, na grafu vidimo promjenu smjera, odnosno nedavni pozitivan utjecaj politike. Naime, promjenom Vlade investitori očekuju povratak Poljske pod krilo EU i to su nagradili smanjenjem spreada u odnosu na benchmark, odnosno njemačku 10-godišnju obveznicu. U skladu s kretanjem prinosa kreće se i cijena zaštite od neplaćanja kamate, odnosno kupona, tzv. CDS-ovi.
Zanimljivo je da Hrvatska ima skuplju premiju osiguranja nego Poljska, iako ima niži spread u odnosu na benchmark. No, to možemo pripisati nelikvidnosti tržišta te obujmu samih obveznica s obzirom na to da je Poljska znatno veća zemlja.
Jedan od najboljih primjera utjecaja geostrateških i geopolitičkih opredjeljenja je ulazak Hrvatske u eurozonu i schengenski prostor. Prinos na obveznice nije pao kad je Hrvatska službeno i ušla u te dvije skupine, već kada su investitori uključili u svoja očekivanja (eng. price-in) da će se to zapravo i desiti. Nakon što su zastupnici Europskog parlamenta sredinom 2022. godine potvrdili ulazak u eurozonu, spread je pao, što je odražavalo nižu razinu rizika s obzirom na to da se percipiralo da će time nestati valutni rizik, ali i da će ECB u budućnosti moći kupovati hrvatske obveznice. Još jedan ključan pad spreada desio se kad je potvrđen i izglasan ulazak u schengenski prostor, što je dodatna potvrda koliko geopolitika može utjecati na prinos.
Prinos na obveznice nije pao kad je Hrvatska službeno i ušla u eurozonu | Oliver Bunic/Bloomberg
Valja spomenuti i jedan suprotan primjer kad se spread povećao, a to se desilo nedavno prilikom ostavke premijera Portugala zbog korupcijskih afera. Tržište je reagiralo uslijed budućih neizvjesnih prijevremenih izbora. A zašto uopće i spominjemo Poljsku i Portugal?
Slični fiskalni pokazatelji, periferija EU, sličan kreditni rejting - to su sve zajedničke karakteristike s Hrvatskom. Dakle, i prinosi na obveznice trebali bi se kretati u sličnom smjeru. No, vidimo da izuzev stanja gospodarstva i neki nepredviđeni događaji mogu promijeniti viđenje rizičnosti država od investitora.
S obzirom na to da živimo u doba konstantnih geopolitičkih previranja očekujem da u narednim mjesecima vidimo pojačanu volatilnost kod državnih obveznica, no s trendom prema nižim prinosima nego što smo to vidjeli posljednje dvije godine, ako inflacija ne iznenadi prema gore.
