Tržišna likvidnost, odnosno njezin manjak, jedan je od razloga koji ograničava izvedbu dionica u zemljama Adria regije budući da su regionalna tržišta slabije likvidna, naravno u relativnim terminima, od onih na istoku Europe, a kamoli u usporedbi s onima na najvećim globalnim tržištima, ocjenjuje analitički tim Bloomberg Adrije u pregledu stanja na lokalnim tržištima kapitala.
Cijelu analizu možete pročitati OVDJE.
Promatrajući razvoj situacije u posljednjih 10 godina, prosječan dnevni promet dionica koje su dio ključnih regionalnih indeksa je na razini između 0,01 i 0,06 posto tržišne kapitalizacije dionica raspoloživih za trgovinu.
Postotak raspoloživih dionica u tržišnoj kapitalizaciji u proteklih 10 godina je bio između 60 posto u Sloveniji do ispod 20 posto drugdje u regiji. To je sve puno manje no što je, recimo, slučaj s njemačkim DAX indeksom, gdje je brojka dionica raspoloživih za trgovinu 85 posto ili kao u Mađarskoj ili Poljskoj, gdje je na 70 posto. Niska količina dionica je loš signal za investitore budući da bi oni čak i u slučaju veće aktivnosti bili u slaboj poziciji da mogu kontrolirati donošenje odluka u tvrtkama.
Štoviše, najlikvidnije izlistane dionice u Adria regiji nose manje zanimljive dividendne prinose no one na tržištima srednje i istočne Europe. Pritom su slovenske tvrtke iznimka, gdje je taj prinos i iznad šest posto, što je vrlo dobro u usporedbi sa srednjom i istočnom Europom, gdje predvodi Rumunjska s osam posto i Mađarska s razinom sličnom slovenskoj.
Izvedba indeksa u Adria regiji od 2010. godine
Postoji i makroekonomsko objašnjenje nižih dividendnih prinosa budući da su većinu vremena od 2010. zemlje Adria regije bile usmjerene na popravljanje gospodarskih neravnoteža, što stvara nižu profitabilnost u ekonomiji, dok su u srednjoj i istočnoj Europi zemlje bile više fokusirane na rast produktivnosti i time omogućile bolje profite kompanija.
No, gledajući u budućnost, analitičari Bloomberg Adrije vide dobar potencijal za poboljšanje stanja na tržištu kapitala u regiji zahvaljujući članstvu u eurozoni i nastavku procesa pristupanja Europskoj uniji. Tome svakako pridonose smanjena nestabilnost gospodarstava i tržišta kapitala u regiji, zatim korporativna implementacija politika održivosti (ESG) i, možda i najbitnije, preraspodjela imovine građana.
"Ne zazivamo rasprodaju na tržištu nekretnina ili juriš na depozite u bankama, ali smatramo da bi strukturirana komunikacijska strategija od srednjeg na dulji rok s ciljem povećanja prisutnosti lokalne ekonomije na tržištu kapitala, uz potporu fiskalne politike kao što je povećano oporezivanje nekretnina, bio opipljiv korak naprijed u poboljšanju gospodarskog potencijala (Adria) regije", istaknuo je analitički tim Bloomberg Adrije.
Omjer kredita i depozita po zemljama Adria regije
Pritom analitičari napominju da, uzimajući u obzir omjer kredita i depozita koji se u većini zemalja regije kreće između 75 i 90 posto (osim Srbije, gdje je blizu 100 posto), određena realokacija novca prema tržištu kapitala ne bi naštetila stabilnosti financijskog sustava.
Tako smatraju da bi u Hrvatskoj bio moguć odljev 7,5 milijardi eura štednje građana prema tržištu kapitala, u Sloveniji pet milijardi eura, u Bosni i Hercegovini 1,3 milijarde eura i u Sjevernoj Makedoniji 1,2 milijarde eura. Sve to ne bi naštetilo likvidnosti banaka i nastavilo bi zadovoljavati regulatorne uvjete.
U Srbiji je ponešto drugačije zbog nepostojanja tog likvidnosnog prostora, no tamo bi se tržištu kapitala moglo pomoći dobro odmjerenim smanjenjem regulatornih zahtjeva prema bankama kao što su obvezne rezerve. Ipak, zaključuju analitičari, i to bi imalo cijenu u sporijem rastu kredita kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
.webp){kind=icon}
