Troškovi radne snage više nego išta drugo određuju krvnu sliku pojedine ekonomije, privredne grane ili kompanije. Analiza Bloomberg Adrije o plaćama u našoj regiji donosi dijagnozu stvarnog ekonomskog stanja, a posebno uslova u kojima se posluje po pojedinim zamljama.
Na vrhu Adria regije i po ovom pokazatelju je Slovenija, na začelju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, ali u izračun treba uvrstiti i rastuću inflaciju koja nagriza dohotke i relativizira primjetan dugoročni rast plaća.
Kao i sve drugo u Bosni i Hercegovini, plaće su složenija i drugačija priča od onih u regiji. Razlike su u isplaćenim bruto i neto plaćama po entitetima, odnosno zakonskoj regulative koja se primjenjuje.
Velik dio stanovništva u BiH je prema ostvarenom dohotku tik iznad granice siromaštva. U praksi to znači da velik dio dohotka troše na prehrambene proizvode. U Federaciji BiH minimalna plaća iznosi 543 KM (279,23 eura) dok je u Republici Srpskoj, od lipnja 2022. godine, 650 KM (324,28 eura).
Prosječne bruto i neto plaće u BiH, koje su za travanj ove godine iznosile 1.658 i 1.083 KM (851,56 i 556,23 eura), postupno rastu od početka 2014. godine, a pad je zabilježen samo u travnju. Prosječni bruto iznos niži je za 16 KM (8,22 eura) dok je neto iznos niži za 9 KM (4,62 eura) u odnosu na ožujak 2022. godine.
Prosječna neto plaća porasla je u posljednjih sedam godina za 245 KM (125,83 eura), što je rast od 29,2 posto. Isti trend prati i prosječna bruto plaća te je u istom razdoblju porasla za 350 KM (179,76 eura) odnosno 26,8 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća u BiH 2021. godine iznosila je 998 KM.
Gledajući po djelatnostima, u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za travanj 2022. godine, iznosi 1.080 KM, prednjače radnici u financijskom sektoru i sektoru osiguranja gdje s iznosom od 1.762 KM. u Republici Srpskoj, gdje je prosjek bio 1.094 KM, na vrhu se nalaze zanimanja u području informacije i komunikacije, s prosječnom plaćom od 1.564 KM.
Prema najnovijim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), od travnja 2021. do istog mjeseca 2022., prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj nominalno je porasla za 6,6 posto, sa 7.082 (1836,96 eura) na 7.547 kuna (1957,57 eura).
Prosječna bruto mjesečna plaća u travnju ove godine iznosila je 10.245 kuna (2657,39 eura), nominalno 7,5 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je visina minimalne plaće u periodu od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine propisana u iznosu od 4.687,50 kuna (1215,86 eura) bruto, odnosno 3.750 kuna (972,69 eura) neto.
Na prvu ove brojke i primanja od praktički tisuću eura mjesečno izgledaju čisto pristojno za prosječnog građanina Hrvatske. Međutim, DZS-ovi podaci pokazuju da više od 60 posto od ukupno 1,5 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj prima ima osjetno manja primanja od statističkog prosjeka, a inflacija se pobrinula za to da i većini ostalih radnika nominalni rast zapravo u novčaniku bude realni pad.
Tako je prosječna neto plaća u travnju realno niža za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a situacija je još gora ako gledamo medijalnu plaću koja je u travnju 2021. iznosila 5.956 kuna (1544,89 eura), dok je u travnju ove godine dosegla 6.290 (1631,52 eura). To je još mršaviji rast od 5,6 posto koji je inflacija nadmašila za 3,8 posto.
Gledano po djelatnostima, najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome za travanj 2022. isplaćena je u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 24.082 kune (6246,48 eura), a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4.862 kune (1261,12 eura).
Službena statistika pokazuje da, uz manja odstupanja, plaće u Srbiji rastu, ali uz velika odstupanja. U središnjim beogradskim općinama zarađuje se dva i pol puta više u odnosu na neka mjesta na jugu zemlje, a programeri imaju gotovo šest puta veću prosječnu plaću od nekih koji su zaposleni u uslužnim djelatnostima.
Prema najnovijim podacima srpskog Republičkog zavoda za statistiku (RZS), prosječna plaća u travnju ove godine iznosila je 73.012 dinara (622,1 euro) neto, to jest 100.727 dinara (858,25 eura) u bruto vrijednosti. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, to je rast od 12,4 posto.
Stvari se kompliciraju ako uspoređujemo razdoblje od prije 10 godina, budući da se u Srbiji od siječnja 2018. godine koristi nova metodologija za izračunavanje prosječnih plaća. Za potrebe analize plaća izračunatih različitim metodologijama, mogu se koristiti indeksi plaća koji se nalaze u bazi podataka na internetskim stranicama Republičkog zavoda za statistiku. Koristeći se tim indeksima, može se reći da je travanj 2022. bio gotovo dvostruko bolji u odnosu na travanj 2012., kada je prosječna neto plaća iznosila 37.823, a bruto 52.692 dinara.
Kada se zarade promatraju kroz prizmu zanimanja i djelatnosti, predvode programeri oni koji se bave programiranjem, konzultantskim i s tim povezanim djelatnostima, s prosječnom neto plaćom od oko 234.600 dinara (oko 2.000 eura). Najslabije su plaćeni radnici u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, čija prosječna plaća iznosi nešto viša od 40.600 dinara (346 eura).
U travnju je prosječna bruto plaća u Sloveniji iznosila 2.001 euro, a neto plaća 1.304 eura. U usporedbi s prosječnom bruto plaćom u ožujku, prema podacima slovenskog statističkog ureda, nominalno je niža za 0,3 posto, a realno za 2,8 posto.
Međutim, i Slovenci se s ostatkom svijeta bore s povišenom inflacijom. U travnju su cijene životnih potrepština na godišnjoj razini bile 6,9 posto više i 2,6 posto više nego u ožujku. A u svibnju je inflacija dosegla rekordnih 10,4 posto. Mjesečna promjena u plaćama tako nije slijedila trend poskupljenja, već je išla u suprotnom smjeru, tako da Slovenci u biti imaju na raspolaganju manje novca i kupuju sve skuplje osnovne životne potrepštine.
Bruto plaća je u travnju u javnom sektoru bila prosječno 2.282 eura, odnosno 1.480 eura neto, što je za 1,2 posto više nego mjesec prije, a u privatnom je sektoru prosječna bruto plaća bila 1.877 eura, odnosno 1.226 eura neto, što je 1,1 posto manje nego mjesec prije. Najviši je porast ostvaren u sektoru obrazovanja: učiteljima su plaće porasle više od četiri posto. Najveći je pad plaća uočen u financijama i osiguranju, gdje su zaposlenici dobili 13 posto nižu bruto plaću u odnosu na mjesec prije. Unatoč tome taj je sektor i dalje visinom plaće najprivlačniji - bruto plaća iznosi 3.097 eura, što je preko 1.900 eura neto.
Najviše plaće u Sloveniji daju poduzeća u sektorima informacijske tehnologije, farmacije i energetike. Najdarežljiviji je poslodavac IT poduzeće SAP koji je lani radnicima osigurao 11.579 eura bruto mjesečne plaće. Slijede slovenske podružnice Microsofta, s više od 10.000 eura bruto plaće, te Pfizera, s gotovo 8.000 eura bruto plaće, prema podacima Dun & Bradstreeta.
Bloomberg
Dvije trećine slovenskih poslodavaca u drugoj polovici ove godine namjerava povisiti plaće, pokazuju podaci istraživanja "Trendovi gibanja plaća i pogodnosti za zaposlene", koju je provelo poduzeće ManPowerGroup. Primarni razlog za predviđene povišice bit će zadržavanje zaposlenih, u manjoj mjeri i pribavljanje novog kadra. Neki od najvećih poslodavaca u Sloveniji su nam kazali kako plaće uredno usklađuju s inflacijom, sukladno kolektivnim ugovorima. Plaće su s inflacijom uskladili u farmaceutu Krki, elektrodistributeru Gen-I i Luki Koper.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom je u travnju ove godine u Sjevernoj Makedoniji iznosila 31.525 denara (512 eura), što je povećanje od 10,9 posto u odnosu na travanj 2021. godine. Međutim, rast inflacije i prosječne plaće u zemlji u tom je mjesecu skoro izjednačen. U travnju su životni troškovi porasli za 10,5 posto, a u svibnju je inflacija dosegla novi rekord od 11,9 posto.
Najviše su plaće u zemlji u sektoru informacija i komunikacija, gdje u prosjeku za travanj iznose više od 60.000 denara, odnosno oko 1.000 eura. S druge su strane najniže plaće radnika u poljoprivrednom sektoru.
Konstantinos Tsakalidis/Bloomberg
I to nije jedina razlika. Najznačajnije je što većina radnika u Sjevernoj Makedoniji prima plaću znatno nižu od državnog prosjeka. U prvom je tromjesečju 2022. godine u zemlji bilo 691.498 zaposlenih, a od njih je preko 450 tisuća primalo plaću nižu od državnog prosjeka. Stoga, bez obzira na to hoće li u svibnju biti ostvaren dvoznamenkast rast prosječne plaće, postaje jasno kako rast cijena osnovnih životnih potrepština i energenata za velik dio stanovništva postaje nepodnošljiv. Kako bi ublažila taj udarac, sjevernomakedonska vlada je već u dva navrata zamrznula cijene osnovnih prehrambenih proizvoda i trgovcima ograničila marže, no pitanje je koliko će te mjere ostati dugoročne.
Analiza prosječne isplaćene plaće u Sjevernoj Makedoniji od 2014. godine naovamo, otkad je počelo i povećanje minimalne plaće u zemlji, pokazuje rastući trend ovog pokazatelja. Od ožujka 2014. godine, kada je minimalna plaća iznosila 8.800 denara, do sada, minimalna je plaća povećana za 9.200 denara, dok je ukupna prosječna isplaćena neto plaća u tih osam godina porasla za 10.073 denara, što znači da je porast uglavnom posljedica povećanja zakonski utvrđene minimalne plaće.
.webp){kind=icon}
