Hrvatska i Srbija u sljedećih 12 mjeseci mogu da se nadaju kreditnom rejtingu boljem od sadašnjeg, dok će ostale zemlje Adria regiona na to morati da sačekaju neko vrijeme, predviđaju analitičari Bloomberg Adrije. Nešto veću korist od ovoga mogla bi da ima Srbija, jer su koristi od višeg kreditnog rejtinga za Hrvatsku već djelimično realizovane, dodaju analitičari.
"Očekujemo da kreditne agencije podignu kreditni rejting Hrvatske i Srbije, i to za po jedan podiok, u sljedećih 12 mjeseci, dok će ostale zemlje Adria regiona zadržati svoje trenutne ocjene. Teorijski posmatrano, viši kreditni rejtinzi vode do povoljnijih uslova zaduživanja, što se preliva na uslove na domaćem finansijskom tržištu. Međutim, ovo je za Hrvatsku u dobroj mjeri uračunato", ocjenjuju analitičari u svom posljednjem Adria Insights izvještaju.
Cijelu analizu pročitajte OVDJE.
Pet stubova
Ocjene kreditnih agencija baziraju se na pet kategorija faktora: institucionalne, ekonomske, spoljne, fiskalne i monetarne. Rejting se utvrđuje kombinacijom kvalitativnih i kvantitativnih elemenata, a uzima u obzir trenutnu situaciju, kao i projekcije budućih kretanja.
Zamisao ovog izvještaja bila je da izdvoji i analizira pojedine faktore kreditnih rejtinga i pokaže koji potezi bi mogli da dovedu do toga da se ocjene podignu.
Za zemlje Adria regiona, kao i za takozvane CEE5 zemlje (Slovačka, Češka Republika, Poljska, Rumunija i Mađarska) glavni faktori promjena rejtinga su:
- Udio javnog duga u BDP-u
- Budžetski deficit kao dio BDP-a
- Privredni rast po stanovniku
- Neto strane direktne investicije kao udio u BDP-u
- Deficit tekućeg računa kao procenat BDP-a
- Kamatni troškovi kao procenat vladinih prihoda
U Adria regionu, Slovenija i Hrvatska (od 2019. godine) imaju takozvani "investicioni rejting", dok se ostale zemlje nalaze ispod tog praga i njihov suvereni dug spada u kategoriju "špekulativnih (engl. junk)" obveznica.
U izvještaju su stavovi tržišta kapitala računati poređenjem kompozitnog kreditnog rejtinga tri renomirane agencije (S&P, Moody's i Fitch) s prinosima na aktivne petogodišnje državne obveznice. Između ova dva mjerila postoji jaka 90-postotna korelacija, ali se u slučaju Hrvatske vidi da je investitori vide kao potcijenjenu (za jedan ili dva podioka), a slično je sa slučajem Poljske.
U slučaju Srbije, djeluje kao da je državni dug precijenjen, ali bi razlog za to mogao da bude i plitko tržište obveznica, dodaju analitičari.
Bez promjena za ostatak
Što se tiče ostalih zemalja Adria regiona, u njima ne bi trebalo da dođe do većih promjena, barem ne u sljedećih 12 mjeseci, predviđaju analitičari.
Slovenija od pomenutih država ima najviši kreditni rejting. Analitičari očekuju da će ga ona i zadržati upravo zbog statusa najrazvijenije države regiona - njen BDP po stanovniku iznosi 92 odsto prosjeka Evropske unije.
Kreditni rejting Sjeverne Makedonije takođe ne bi trebalo da se promijeni u sljedeća četiri kvartala, a vlasti ove države treba da rade na više frontova kako bi se to promijenilo.
"Smanjenje kreditnog rizika bi podrazumijevalo zaduženje države, koje se trenutno nalazi na nivou za 8,2 procentna poena višem od nivoa prije pandemije. Takođe treba raditi na unapređenju stanja u javnim finansijama kroz smanjenje budžetskog deficita, naročito u smislu smanjenja iznosa za plate u javnom sektoru", navode analitičari, dodajući da bi takođe trebalo raditi na smanjenju korupcije, jer se Sjeverna Makedonija nalazi ispod svjetskog prosjeka po Indeksu percepcije korupcije (u S. Makedoniji taj pokazatelj je na 40).
Kreditni rejting Bosne i Hercegovine je u avgustu ove godine podignut na B+ (Agencija S&P), a kao razlozi su navedeni otpornost ekonomije i nizak nivo zaduženosti (samo 29,6 BDP-a u 2022. godini), rekli su analitičari, upozorivši da u narednoj godini ne očekuju daljnja popravljanja kreditnog rejtinga.
"Kako bi dobila bolji kreditni rejting, Bosna i Hercegovina mora da ojača svoje institucije i smanji korupciju (iako je nivo niži nego u 2019. godini). Drugi značajan faktor bilo bi eventualno otvaranje novih poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom, što bi investitori vidjeli kao pozitivan korak", zaključuju analitičari.
