Inflacija se u Adria regionu nalazi na silaznoj putanji, a takvo kretanje očekuje se i u narednim mjesecima. Do odstupanja u ovom periodu moglo bi da dođe zbog cijena hrane, ali i eventualne pojave energetskih šokova, navodi analitički tim Bloomberg Adrije.
Kako cijene energenata bilježe međugodišnji pad, u kategorijama energije i transporta pojavili su se deflatorni pritisci, što je stopu inflacije povuklo naniže, rekli su analitičari. "Predviđamo da će se ovaj efekat nastaviti, jer se cijene u okviru ovog segmenta prelivaju na druge kategorije. Glavni pokretač inflacije u svim zemljama Adria regiona je i dalje hrana, čije cijene u većini zemalja rastu dvostruko brže od ukupnih stopa.
Iako svjetske cijene hrane padaju, preovladavaju domaći faktori ponude, posebno ako imamo u vidu nepovoljne vremenske uslove za poljoprivredu", navodi se u posljednjem izvještaju analitičkog tima, koji u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Što se tiče energenata, njihova cijena postajaće sve bitnija kako se bude približavala zima, naročito u onim zemljama koje nisu uspjele da se snađu i reorganizuju zalihe. To ne znači da se očekuje nova energetska kriza do kraja godine, ali postoje rizici zbog smanjenja obima proizvodnje nafte OPEC+ i nepovoljnih vremenskih uslova koji mogu da umanje efektivnost hidroelektrana. "Ne zaboravimo hronične pritiske da se pređe na održive izvore energije, kao i geopolitičke rizike", dodali su analitičari.
Analitičari su izračunali i kako će se kretati inflacija ako dođe do ponovnog energetskog šoka.
"Naša je pretpostavka da će cjenovni šokovi u pogledu energetike biti prisutni do kraja godine, kao i u 2024. Skok cijena će do kraja godine ipak biti upola manji od energetske inflacije iz druge polovine prethodne godine, a u 2024. će doći do postepenog usporavanja rasta cijena energenata", rekli su iz analitičkog tima.
Ako dođe do energetskog šoka, koji su analitičari definisali kao međugodišnji rast cijena od 11 odsto u drugoj polovini godine, onda će i ukupna inflacija na kraju godine biti viša. Slovenija i Hrvatska će zabilježiti manji skok ukupne inflacije (za 2,8 i 3,2 procentna poena), dok bi se efekti ovakvog skoka cijena više osjetili u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (za po više od pet procentnih poena).
"Profil inflacije u drugoj polovini 2023. u velikoj mjeri će biti određen visokom bazom iz istog perioda prethodne godine, dok će je naniže vući troškovni pritisci, koji su niži nego što su bili u 2022. Proizvođačke cijene su u stalnom padu (i u većem dijelu Evrope), pod jakim uticajem pada cijena energije, koji će se odraziti na potrošačke cijene", pišu iz analitičkog tima.
Oni dodaju da će inflacija i dalje biti iznad istorijskih prosjeka, što znači i da će ukupna ekonomska aktivnost u Adria regionu biti nešto iznad očekivanja.
S obzirom na to da nominalne plate širom regiona jure za rastućim troškovima života, potražnja ostaje uporna, a to znači da bi inflacija mogla da usporava sporije.
Iz ugla preduzeća, ublažavanje inflatornog okruženja poslovno okruženje čini predvidljivijim. Preduzeća će moći preciznije da planiraju, a s druge strane mogu i bolje da uoče finansijske uslove za godine koje dolaze", zaključuju analitičari.