.webp){kind=icon}
-orig.jpeg)
Jednim eurom ostvarenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) ne može se kupiti ista količina proizvoda i usluga u zemljama, pa se moraju uzeti u obzir razlike u kupovnoj moći. Konkretno, usluge koje se pružaju isključivo lokalno i snažno su povezane s troškovima lokalnih inputa. Budući da ekonomski slabije zemlje općenito imaju niže cijene lokalnih usluga, BDP po stanovniku izračunat prema paritetu kupovne moći veći je od nominalnog BDP-a po stanovniku.
Potražili smo dostupne podatke o kretanju BDP-a u tekućim cijenama po paritetu kupovne moći za Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, EU, Njemačku i SAD od 1992. do 2021., a dodali smo i prognoze do 2027. godine, koje objavljuju Svjetska banka ili Međunarodni monetarni fond (MMF) koji djeluje u tom okviru. I šta smo saznali?
Njemačka i SAD su daleko, daleko
Kupovna moć njemačke ekonomije, je prema prošlogodišnjim podacima bila na 120 posto prosjeka EU, dok je kupovna moć američke ekonomije,na 142 posto EU prosjeka. Kad to vidimo, ne treba nas čuditi zašto je američki potrošač još uvijek jedan od glavnih ekonomskih motora svijeta.
Od zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija je najbliža prosjeku EU sa 76 posto, zatim Hrvatska koja doseže 68 posto nivoa EU, a slijede Srbija (44 posto), Makedonija (37 posto) i Bosna i Hercegovina (33 posto).
BiH je na začelju
Prvi dostupni podaci u bazi podataka za BiH su iz 1996. godine i stavljaju je na samo 15 posto prosjeka EU. Razlog ovako niskog procenta leži u činjenici da je BiH od 1992. do 1995. godine bila zahvaćena ratom kada ekonomija nije funkcionirala.
Iako je bosanskohercegovačka ekonomija u ovom razdoblju uspjela napraviti veliki napredak, još uvijek je tek oko trećine prosjeka EU. Ipak, BiH se osjetno približila Makedoniji, koja je 1992. godine bila na 34 posto prosjeka EU, a prošlu godinu je završila na 37 posto prosjeka EU. S ove tačke gledišta, Makedonija je najveći dužnik, čiji se BDP prilagođen kupovnoj moći tek neznatno približio prosjeku BDP-a.
Slovenija blizu EU
Slovenski BDP po stanovniku prošle je godine iznosio 76 posto prosjeka EU, ali ako podatke upoređujemo uzimajući u obzir BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći, Slovenija je već dosegla oko 90 posto prosjeka EU. Stanovništvo i poslovni subjekti po kupovnoj moći više nisu toliko daleko od EU. Ako se osvrnemo na 1992. godinu, odnosno vrijeme neposredno nakon osamostaljenja Slovenije, za koje su dostupni prvi podaci MMF-a i Svjetske banke, paritet kupovne moći Slovenije bio je nešto iznad 60 posto prosjeka EU. Do prošle godine uspjela je premostiti najveći dio jaza u kupovnoj moći u odnosu na EU. Apsolutni nivo BDP-a po stanovniku mjerena paritetom kupovne moći u tekućim cijenama porasla je sa 8.580 eura (16.624 KM) na 37.367 eura (73.083 KM), odnosno više od tri puta.
Pitanje je kako će se Slovenija snaći u ulozi zrelije ekonomije. U posljednjem razdoblju svake godine se razlika u niovu BDP-a po stanovniku u odnosu na EU prema kupovnoj moći zatvara za okrugli postotni bod, pa se Slovenija može nadati da će po tom kriteriju najvjerovatnije dosegnuti prosjek u sljedećoj deceniji.
Vrijeme je da Hrvatska unovči asa iz rukava
Devedesetih su ostale zemlje Jugoslavije bile u znatno lošijoj startnoj poziciji od Slovenije. Najbliža Sloveniji bila je Hrvatska, koja je te daleke 1992. dosegla 47 posto prosječnog BDP-a po stanovniku EU prilagođenog paritetu kupovne moći. Od tada Hrvatska održava sličan tempo nominalnog rasta BDP-a po stanovniku prilagođenog kupovnoj moći, odnosno 5,23 posto prosječnog rasta u eurima, a Slovenija 5,2 posto. Odnos dvaju susjeda nije se značajnije promijenio, ali su oba primjetno smanjila zaostatak u odnosu na prosjek EU.
Ipak, čini se da Hrvatska, koja od nove godine uvodi euro, a 2024. želi ući i u schengenski prostor, ima dva asa u rukavu. Slovenija je bila u sličnoj poziciji 2007. godine.
Srbija je tek od početka milenija uhvatila ritam
Iako u odnosu na prosjek EU, Srbija značajno zaostaje za Hrvatskom i Slovenijom, potrebno je uzeti u obzir startnu poziciju. Prvi podaci dostupni u bazi MMF-a odnose se na 2000. godinu. Tada je srpski BDP prema paritetu kupovne moći iznosio samo 26 posto prosjeka EU i na nižem nivou od makedonskog (29 posto). Srbija je do prošle godine porasla za 18 postotnih bodova, najviše u istom razdoblju među svim zemljama bivše Jugoslavije.
Na grafikonu možete vidjeti kretanje nivoa BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći u eurima po pojedinim godinama za pojedine zemlje.
Prognoze predviđaju jedan do 2,4 postotna boda veći rast od EU
A kakve su prognoze Međunarodnog monetarnog fonda u sljedećih četiri do pet godina o rastu BDP-a prilagođenom svakoj kupovnoj moći i gdje se zemlje mogu kotirati u odnosu na prosjek EU?
Najbržu stopu rasta nominalnog BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći u eurima i time približavanje EU u navedenim razdobljima predviđa za Srbiju koja će porasti 7,1 posto, zatim Makedoniju čiji će rast biti 6,2 posto, a na trećem mjestu je Hrvatska sa šest posto prosječnog godišnjeg rasta u eurima. Na četvrtom mjestu je BiH sa rastom od 5,8 posto i zadnja je Slovenija sa rastom od 5,7 posto.
Prema procjenama MMF-a, Slovenija bi 2027. prema kupovnoj moći trebala doseći 96 posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika EU, Hrvatska 73 posto, Srbija 51 posto, a BiH 35 posto. U istom razdoblju prosječni BDP po stanovniku prema kupovnoj moći na području EU trebao bi imati godišnju stopu rasta od 4,7 posto. Za Makedoniju podaci idu samo do 2026. godine kada bi trebala doseći 39 posto prosjeka EU.
