text size
Sve snažniji utjecaj recesijskoj okruženja obilježio je posljednji kvartal 2022. godine diljem Adria regije, a posljedice se osjećaju i u sektoru maloprodaje.
Ubojiti koktel usporavanja gospodarske aktivnosti, pada realnih razina plaća, sve viših kamata i stalnog rasta cijena značajno je reducirao godišnje stope rasta u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj, dodatno produbio pad u Sjevernoj Makedoniji, a jedino se Bosna i Hercegovina (BiH) zasad uspijeva othrvati.
Hrvatska maloprodaja je u posljednjem tromjesečju 2022. zabilježila znatno sporiju godišnju stopu rasta od samo +0,3 posto u odnosu na prethodna prva tri kvartala (+2,7 posto u prosjeku na međugodišnjoj razini), na što je uglavnom utjecao nastavak pada realnog raspoloživog dohotka kućanstava.
Snažno tržište rada (porast zaposlenosti za 2,2 posto i pad nezaposlenosti za 7,7 posto, na međugodišnjoj razini), kao ni snažniji turistički rezultati (+39 posto u ukupnim dolascima, +26 posto u ukupnim noćenjima na međugodišnjoj razini) nisu mogli kompenzirati pad realnih neto plaća (-4,6 posto na međugodišnjoj razini, prema podacima za listopad/studeni 2022.).
Indikatori povjerenja trgovaca za regiju
Trgovina na malo u Sloveniji u četvrtom kvartalu 2022. realno je porasla za 6,1 posto yoy (+19,7 posto yoy nominalno), što je osjetno usporavanje u odnosu na prosjek u prva tri kvartala 2022. od +26,3 posto. Rast u četvrtom tromjesečju uglavnom je bio potaknut većom prodajom goriva (+17,2 posto na međugodišnjoj razini), a u manjoj mjeri višom prodajom neprehrambenih proizvoda, isključujući gorivo (2,5 posto yoy). Prodaja hrane je u istom razdoblju pala za četiri posto na međugodišnjoj razini, najviše od početka pandemije, prvenstveno zbog snažnog skoka cijena.
BiH je bila jedina zemlja Adria regije u kojoj je u 4. kvartalu međugodišnji realni rast trgovine na malo ubrzao (+12,5 posto) u odnosu na 3. kvartal (+10,2 posto). No, kao i u ostatku regije, usporila je u odnosu na prosjek prva tri kvartala 2022. od +14,2 posto na godišnjoj razini. Istodobno, nominalna stopa rasta u 4. tromjesečju bila je praktički ista kao u prethodnom kvartalu (+18,5 posto u odnosu na +18,3 posto). Brža realna stopa rasta u četvrtom tromjesečju u odnosu na treće tromjesečje ostvarena je unatoč snažnom rastu cijena mnogih proizvoda, što očito dolazi kao odgođeni učinak gospodarskog oporavka i to unatoč nepostojećim vladinim potporama za zaštitu kućanstava od podivljalih životnih troškova.
Rast trgovine na malo u Srbiji realno je usporio na dva posto međugodišnje u četvrtom tromjesečju 2022. (+19,9 posto nominalno), nakon prosječnog rasta od 7,3 posto u prva tri kvartala (+22,7 posto). Prodaja goriva još uvijek cvate, iako je blago usporila na 12,1 posto yoy u četvrtom tromjesečju 2022. u usporedbi s prosjekom od 13,3 posto u ostatku godine. Zapravo, ako isključimo maloprodaju goriva, maloprodaja bi u posljednjem kvartalu 2022. pala jer su ostale kategorije bilježile negativne međugodišnje stope rasta. Prodaja hrane pala je 0,9 na međugodišnjoj razini u 4. tromjesečju, bilježeći najveći pad na međugodišnjoj razini u posljednjih 7 godina (djelomično zbog relativno loše poljoprivredne sezone 2022.).
Indikatori povjerenja potrošača za regiju
U Sjevernoj Makedoniji maloprodaja je bila prilično anemična u cijeloj prošloj godini. U četvrtom tromjesečju realna trgovina na malo pala je za -1 posto na međugodišnjoj razini (15,6 posto nominalno), u usporedbi s prosječnim međugodišnjim rastom u ostatku godine od 1,5 posto (17,5 posto nominalno). Ako izuzmemo goriva, motorna vozila i motocikle, maloprodaja je realno još više potonula (6,2 posto na godišnjoj razini u Q4). Maloprodaja hrane konstantno je padala tijekom 2022., zabilježivši u posljednjem kvartalu pad od 6,2 posto na međugodišnjoj razini.
Prema rezultatima EC Business and consumer istraživanja, pokazatelji povjerenja u maloprodaji u Adria regiji općenito su pozitivni. Nedavni podaci za siječanj 2023. pokazuju da svi trgovci na malo u regiji objavljuju veće povjerenje u usporedbi s prosjekom 2021-2022, zbog oporavka raspoloženja u posljednjim mjesecima. Samo u Sloveniji povjerenje pada u odnosu na prethodnu godinu, u korelaciji s padom BDP-a od 1,4 posto (qoq) u 3. kvartalu 2022. i slabim prognozama rasta do kraja 2023.
Potrošači ne dijele taj optimizam s trgovcima, dapače, povjerenje potrošača u siječnju 2023. bilo je negativno u cijeloj regiji. Generalno je palo u usporedbi s prosjekom 2021-2022, osim za Sjevernu Makedoniju, gdje je zabilježena stagnacija, uglavnom zbog najnižih razina povjerenja tijekom 2021. i 2022.
Što se tiče 2023. godine, analitički tim Bloomberg Adrije ističe kako će se stanje u maloprodaji pogoršati zbog općenito visoke stope inflacije, usporavanja tržišta rada, strožih uvjeta kreditiranja, upitnih turističkih rezultata i pada doznaka iz inozemstva.
S druge strane, kao pozitivne aspekte navode velike uštede u regiji koje smanjuju potrebe potrošnje u okruženju pada realnih plaća te očekivani pad nezaposlenosti.
