Ubrzana inflacija primorala je centralne banke širom svijeta, na čelu s Federalnim rezervama (Fed) i Evropskom centralnom bankom (ECB), da ove godine oštro povećavaju kamatne stope. Međutim, ta borba centralnih banaka da ukrote divlju inflaciju za sada ne pokazuje znake usporavanja rasta cijena kako se očekivalo.
Zbog toga Analitički tim Bloomberg Adrije prognozira da će ECB, kao i banke zemalja u regionu koje nisu dio Evropske unije, i početkom naredne godine nastaviti da povećavaju kamatne stope.
"Prognoziramo da će se kamatne stope na tržištu novca i dalje povećavati, a da će kamatne stope kreditiranja privatnog sektora to pratiti", navodi se u izvještaju naših analitičara.
U nastavku su ključni argumenti i prognoze analitičara.
ECB
Procjena analitičkog tima BBA je da će monetarna vlast evrozone povećati kamatne stope za još 75 baznih poena u narednih šest mjeseci, pri čemu očekuju da će se ciklus povećanja završiti u prvoj polovini 2023.
Kao razlog za daljnje pooštravanje politike Analitički tim navodi potrebu ECB-a da ispuni srednjoročni cilj inflacije od dva odsto, uz očekivanje da će inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena pasti ispod dva odsto tek 2025. godine.
NBS
Kada je riječ o potezima Narodne banke Srbije (NBS), procjene našeg Analitičkog tima su da će ova monetarna institucija povećati kamatnu stopu za dodatnih 100 baznih poena u narednih šest mjeseci.
Inflacija u Srbiji, kako kažu, još nije dostigla vrhunac i navode da se on može očekivati između posljednjeg kvartala ove i u prvom kvartalu iduće godine, kao i da se očekuje kontinuirano prelijevanje glavne inflacije na osnovne kategorije.
"Pooštravanje politike ECB-a će se takođe preliti u lokalni finansijski sistem s obzirom na veličinu evroizacije (dominacija evra) u srbijanskoj privredi. Uvezeno slabljenje privredne aktivnosti obuzdaće potrebu NBS-a za zaoštravanjem", smatra analitički tim BBA.
NBRM
I Narodna banka Republike Sjeverne Makedonije povećaće kamatne stope za dodatnih 100 baznih poena u narednih šest mjeseci usred tekuće borbe protiv uporno visoke inflacije i potrebe da se očuva stabilnost kursa.
Period od 2010. je period niske inflacije i kamatnih stopa
Tokom većeg dijela perioda od 2010. godine centralne banke su većinu vremena provodile štampajući novac i dok su najveće svjetske centralne banke bile koncentrisane na programe kupovine obveznica, regionalne monetarne vlasti fokusirale su se na stvaranje novca u lokalnoj valuti putem konverzije deviznih priliva od izdavanja obveznica u inostranstvu.
Ovaj period karakterišu rast privredne aktivnosti, niska inflacija, vraćanje dugova nakon Svjetske ekonomske krize, sa sporadičnim turbulencijama, kao što je kriza javnog duga u evrozoni 2012. godine i borba protiv pandemije izazvane virusom korona.
Tokom tog vremena kamatne stope kreditiranja privatnog sektora su bile na manje-više silaznom putu, odražavajući niske ili negativne referentne kamatne stope i višak likvidnosti u finansijskim sistemima na istorijskim maksimumima, podsjeća naš analitički tim.
U tom smislu višak likvidnosti evrozone je porastao na 4,7 biliona evra, što predstavlja povećanje od 45 puta od kraja 2010. Kada se stavi u odnosu na BDP evrozone, višak likvidnosti oblikuje udio od ogromnih 38 odsto, što je još jedan dokaz veličine relaksacije politike ECB tokom proteklih deset godina.
I u Adria regionu bilježi se porast viška likvidnosti, uz najveće pomake u Hrvatskoj (206 puta od kraja 2010. godine, iako s vrlo niske baze) i Sloveniji (sedam puta, serija počevši od sredine 2016). Iako prateći sličan profil monetarne relaksacije, višak likvidnosti u ostatku Adria regiona bio je dosta ograničeniji.
Bloomberg Adria
Bloomberg Adria
Bloomberg Adria
Bloomberg Adria
Bloomberg Adria
Transmisioni mehanizam u snižavanju kamatnih stopa privatnog sektora na kraju je bio efikasan. Pored stvaranja likvidnosti lokalnih centralnih banaka putem deviznih konverzija, ovo se takođe odrazilo na relaksaciju obaveznih rezervi, ali što je najvažnije i na efekte klauzule vrijednosti kursa evra u lokalnim bankarskim sistemima.
Aktivne kamatne stope već pokazuju nagovještaje odboja sa dna, više zbog povezanosti kamatnih stopa s euriborom, ali i zbog toga što su banke počele da uzimaju u obzir efekte ekonomskog usporavanja i povećane srednjoročne neizvjesnosti u svojim procjenama.
.webp){kind=icon}
