.webp){kind=icon}
Analitički tim Bloomberg Adrije očekuje da ćemo sljedeće godine svjedočiti velikoj korekciji cijena nekretnina u Adria regionu - za najmanje 10 odsto u prosjeku, u odnosu na nivo iz 2022. godine.
"Vjerujemo da su glavni pokretači takvog kretanja agresivno povećanje kamatnih stopa centralnih banaka, recesiono okruženje i inflacija", poručuju analitičari u najnovijem izvještaju.
Kako se navodi u spisu, inflatorni pritisci utiču na realne plate, što guši tražnju u stambenom sektoru, dok uvećani troškovi građevinskog materijala i slabije investicije zbog usporavanja privrede, zajedno sa skupljim finansiranjem, guraju ponudu ka negativnoj tendenciji. Šestomjesečni euribor je, na primjer, početkom godine bio -0,5 odsto, da bi do kraja oktobra porastao na 2,1 odsto, što znatno poskupljuje sve stambene kredite.
Analitičari našeg medija predviđaju da će krajem ove i početkom sljedeće godine ukupna građevinska aktivnost u regionu u najboljem slučaju usporiti, odnosno da će se u najgorem slučaju snažno pogoršati. "Kako se ukupan ekonomski ciklus u cijeloj Evropskoj uniji - a samim tim i u regionu - kreće na silaznoj putanji, mali su pozitivni rizici za trend rasta ukupnih građevinskih radova".
Uvjerenju o opadanju građevinske aktivnosti i cijena nekretnina u 2023. godini doprinosi i pad broja izdatih građevinskih dozvola, što predstavlja dobar pokazatelj buduće građevinske aktivnosti, pa i potražnje za stambenim prostorom.
Osim toga, ističe analitički tim, ankete o bankarskim kreditima u regionu pokazuju da banke u sve većoj mjeri nerado daju kredite preduzećima i potrošačima. U drugom kvartalu 2022. banke u Adria regionu su prijavile znatno pooštravanje standarda kreditiranja za hipoteke stanovništva. Treba, ipak, reći da stambeni krediti i dalje u prosjeku bilježe dvocifren rast.
Slabija građevinska aktivnost svuda sem u Sloveniji
Kada je riječ o trenutnom stanju, najnoviji dostupni podaci pokazuju usporavanje ili opadanje građevinske aktivnosti u svim zemljama Adria regiona osim u Sloveniji, gdje je zadržan snažan tempo.
"Stope rasta pokazale su raznolike performanse u regionu: one su bile negativne u Sjevernoj Makedoniji (-12,9 odsto međugodišnje u julu), Bosni i Hercegovini (-1,6 odsto u drugom kvartalu 2022) i Srbiji (-11,8 odsto u drugom kvartalu 2022), blago pozitivne u Hrvatskoj (1,6 odsto u avgustu), dok je u Sloveniji zabilježen značajniji rast (30,2 odsto u avgustu)", kaže se u analizi.
-
Srbija
U Srbiji je rast bio negativan uglavnom zbog visoke baze (visoke stope u prethodnom periodu), a smatra se da se glavni građevinski projekti u zemlji vjerovatno odnose na infrastrukturu i izvode se uz podršku države. U posljednje vrijeme se završavaju mnogi projekti kako u domenu nestambenih zgrada (poput japanske fabrike elektromotora u Novom Sadu) tako i u stambenom domenu - posebno imajući u vidu jaku stambenu potražnju, na koju sada dodatno utiču mnogobrojni Rusi koji dolaze u našu zemlju, navode analitičari.
-
Slovenija
Slovenačka građevinska aktivnost raste, vođena širenjem obima (79,2 odsto) radova na zgradama, pri čemu je rast stambenog sektora iznosio 87 procenata, a nestambenog 75 procenata - sve pod uticajem jače potražnje poslije perioda zaključavanja zbog pandemije. Građevinski radovi od opšteg društvenog značaja su, s druge strane, napredovali za znatno blažih 13,2 odsto međugodišnje.
-
Hrvatska
Godišnju stopu rasta građevinskih radova u Hrvatskoj u avgustu podstakao je skok aktivnosti u oblasti zgrada od 4,7 odsto, dok su građevinski radovi od opšteg društvenog značaja opali za 2,7 odsto međugodišnje (drugi mjesec zaredom su u padu). Ukupna građevinska aktivnost u posljednje vrijeme usporava, pri čemu je avgustovsko povećanje najniže od pada od 2,2 odsto međugodišnje u maju 2020. (na šta je u velikoj mjeri uticao period izolacije mjesec dana ranije). Uz pad nivoa izdatih građevinskih dozvola (-5,5 odsto međugodišnje u avgustu), ovo signalizira da se opšta tendencija u građevinskom sektoru preokreće u negativan do kraja 2022. godine.
Bloomberg
-
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (BiH) je u drugom kvartalu 2022. godine zabilježila pad građevinske aktivnosti od 1,6 odsto u odnosu na isti period lani, uglavnom zbog obustavljanja javnih investicija usred predizborne kampanje. "Izbori su održani u oktobru i očekujemo da se ovaj negativni trend nastavi u trećem kvartalu, ali da se preokrene u posljednjem kvartalu 2022. ukoliko se brzo formira Vlada Federacije BiH, što će stvoriti pozitivno okruženje za infrastrukturna ulaganja", navodi se u izvještaju.
-
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija je u julu zabiježila međugodišnji pad građevinskih radova od 12,9 odsto, što je uslovljeno padom aktivnosti u javnom građevinarstvu od 26,3 odsto (četvrti mjesec zaredom aktivnosti su u opadanju). Na to su najviše uticala politička previranja, tokom kojih su javne investicije uglavnom pauzirane. S druge strane, snažna stambena potražnja je podstakla aktivnost na polju zgrada, koja je porasla za 8,2 procenta međugodišnje.
Statistika se ne mijenja - porodično gnijezdo se napušta oko 30. godine
S obzirom na to da je potražnja za stambenim prostorom veoma jaka u cijelom regionu, ne čudi što su cijene u tom domenu do sada u 2022. rasle dvocifrenim stopama u odnosu na isti period prethodne godine.
Kada je riječ o periodu u kojem mladi ljudi napuštaju roditeljski dom, u Adria regionu to se prosječno dešava u trenutku kada oni imaju oko 30 godina (podaci za BiH nedostaju, ali se očekuje da će biti još gori od navedenog prosjeka).
"Možda je još strašnija činjenica da se broj nije mnogo promijenio od perioda prije finansijske krize 2008. godine - pa čak ni nakon ulaska Slovenije i Hrvatske u Evropsku uniju - jer je 2007. godine prosječna starost bila na istom nivou kao i 2021.", napominju analitičari Bloomberg Adrije.
U Hrvatskoj se kuna konvertuje u stambeni prostor
Sve u svemu, cijene stambenog prostora rastu u regionu - pa i šire - vođene snažnom tražnjom na osnovu donedavno niskih kamatnih stopa na stambene kredite, rasta zaposlenosti i plata, priliva izbjeglica (posebno u Beogradu), prirodnih katastrofa (zemljotresi u Hrvatskoj), skupljeg građevinskog materijala, promjene u načinu rada ljudi nakon izbijanja pandemije (manje njih radi u kancelariji) te akumulirane uštede tokom pomenutog pandemijskog perioda.
Bloomberg
"Postoje i drugi faktori, kao što je ogromna količina gotovine koju mnogi građani nisu prijavili, a koja se, u slučaju Hrvatske, sada brzo uliva u sistem putem kupovine stambenog prostora, prije uvođenja evra u januaru 2023, kako bi se 'lako' konvertovala domaća valuta, bez mnogo pitanja poreske uprave", navode analitičari.
