BDP BiH sve više ide ka uslužnim djelatnostima, proizvodnja pada

Na prvu, ekonomija Bosne i Hercegovine (BiH) pokazuje umjeren rast bruto društvenog proizvoda (BDP) sa stabilnih cirka dva posto u prvom kvartalu 2026. godine. No, što se krije iza ovog procenta?

Posljednji podaci pokazuju realni rast BDP-a BiH u prvom kvartalu 2026. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, na nivou od 2,2 posto. Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a u prvom kvartalu 2026. godine od 0,7 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Na prvi pogled, prvi kvartal je nastavak stabilizacijskog perioda, sa rastom BDP-a u Q1 2026 na godišnjem nivou u iznosu od 2,2 posto. Možemo reći da je u pitanju umjeren rast, te nastavak pozitivnog zamaha iz 2024-2025. godine. Dosta niži rast u odnosu na 2022. godinu, godinu post-Covid oporavka, ali ipak stabilan rast.

Kao i obično, zbirni brojevi, mogu sakriti potencijalne strukturne promjene.

Rast BDP-a predvodi komponenta koja uključuje trgovinu na malo i veliko, prevoz te hotelijerstvo i ugostiteljstvo sa rastom od 6,5 posto na godišnjem nivou. Dio ovog rasta je i zbog inflatornih šokova u prethodnom periodu, no radi se o najvećoj i najvažnijoj komponenti, takozvanom glavnom motoru, sa udjelom od 20,9 posto BDP-a u 2025 godini. Vidljiv je strukturni pomak, ekonomski rast sve više pokreću usluge i građevinarstvo, dok su industrija i poljoprivreda volatilniji i ostvaruju slabije rezultate.

S druge strane, dvije su komponente koje u 2026. doprinose padu BDP‑a. Rudarstvo, prerađivačka industrija, proizvodnja električne energije, snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom bilježe pad šest uzastopnih kvartala, dok je sama prerađivačka industrija pala tri kvartala zaredom.

Posebno ističemo komponentu koja obuhvata rudarstvo, prerađivačku industriju, proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, snabdijevanje vodom, odvođenje i tretman otpadnih voda te upravljanje otpadom. U 2025. ova je komponenta bila druga po veličini u bruto dodanoj vrijednosti sa 7,6 milijardi KM, odmah iza sektora trgovine, prijevoza i usluga (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) koji je iznosio 9,2 milijarde KM.

Ovaj sektor ipak kroz kvartale gubi na važnosti, te sa 20,1 posto udjela u BDP-u u 2022. godini po proizvodnom pristupu, pada na 17,3 posto u 2025.godini, te dalje sa 17,6 posto u prvom kvartalu 2025. godine na 16,5 posto u prvom kvartalu 2026.godine. Ovo direktno ograničava izvoz i industrijsku aktivnost. To se vidi i po podacima BDP-a po rashodovnom pristupu za izvoz roba i usluga u Q1 2026, koji su rasli sa samo 0,1 posto na godišnjem nivou, dok je BDP rastao 2,2 posto. Ovo se praktično može nazvati stagnacijom izvoza.

Prerađivačka industrija bilježi sličan trend i kada se posmatra samostalno. Od 2022. godine do 2025. godine, prerađivačka industrija je u padu, te je sa 14,1 posto pala na 12,3 posto udjela u BDP-u na godišnjem nivou. Isti trend se nastavlja i u prvom kvartalu 2026. godine, ukupni vrijednost pada, te udio u BDP-u pada sa 11,6 posto na 10,8 posto.

Treća najveća komponenta BDP-a po proizvodnom pristupu je javna uprava, administracija sa 15,5 posto udjela u BDP-u u 2025.godini. Ova komponenta bilježi rast, što i nije neko iznenađenje, od 1,9 posto u Q1 2026 na godišnjem nivou.

Pomenuti trendovi signaliziraju da se BDP sve više kreće ka uslužnim djelatnostima.

Kada gledamo BDP po rashodovnom pristupu, kvartalni rast od 2,2 posto je na račun krajnje potrošnje i domaćinstava.

Domaćinstva su glavni pokretač potrošnje dok je doprinos države na umjerenom nivou. Bruto investicije su skromne, ali ipak pozitivne. Izvoz je praktično na nivou stagnacije, dok rast uvoza smanjuje neto izvozni doprinos.

Najrealniji opis BiH ekonomije je da ekonomija raste, ali sporije i uz slabiju kvalitetu rasta.