Kina je najveći svjetski proizvođač industrijskih metala, ali i najveći potrošač. Utjecaj Kine na cijene je višestruk - cijene reagiraju na sve informacije koje dolaze iz Kine - metaloprerađivački kapaciteti, industrijska proizvodnja, izvoz metala, stvaranje zaliha.
Nova runda potpore kineskom gospodarstvu pokazuje upornost države da ubrza njegov rast, što se vrlo učinkovito odrazilo na cijene na tržištu metala, kroz signale rasta potražnje.
Kina je najvažniji pokretač potražnje za bakrom i aluminijem – jednostavno zbog veličine svoje industrije. Budući da je oporavak industrije nakon pandemije bio uvelike ispod očekivanja, cijene industrijskih metala često su imale epizode negativnog trenda. Tome su naravno pripomogli i općenito slabi izgledi za globalni rast i restriktivne monetarne politike - koje također diktiraju kretanje cijena industrijskih metala zbog svoje procikličnosti.
Trenutno je situacija drugačija. Smanjenje restriktivnosti monetarnih politika diljem svijeta, posebice dugo očekivanog Feda, išlo je u prilog rastu cijena industrijskih metala. Najnovija odluka Kine da novim mjerama pokuša ubrzati svoje gospodarstvo pozitivno je utjecala na cijene industrijskih metala. Bakar je u rujnu poskupio oko 10 posto, a aluminij oko osam posto.
Kineska središnja banka donijela je odluku o smanjenju kamata na stambene kredite za postojeće zajmoprimce, ali i oslobodila dio obvezne pričuve kako bi općenito poboljšala kreditni potencijal (i najavila da je moguće još jedno smanjenje do kraja godine). Doprinos za kupnju drugog stana smanjen je s 25 posto na 15 posto.
Kinesko građevinarstvo i tržište nekretnina već su neko vrijeme bolne točke kineskog gospodarstva koje se godinama muči s oporavkom (a građevinarstvo je jedan od najvažnijih čimbenika potražnje za bakrom i aluminijem), pa nas ne čudi da su konkretne mjere usmjerene upravo na stabilizaciju ovog sektora. Uvedene su i dodatne mjere za poboljšanje likvidnosti tržišta kapitala.
Ako se vratimo unatrag, vidjeli smo pozitivnu reakciju cijene metala na signale koji dolaze iz Kine u prvoj polovici godine. Naime, čim je kineska vlada početkom ožujka objavila da cilja na rast Kine od pet posto za 2024., bilo je očito da se spremaju nove poticajne mjere, što je potvrdio i kineski program zaduživanja od nešto manje od 140 milijardi dolara, tj. bilijun kineskih juana, dugoročne obveznice (dospijeće od 20 do 50 godina).
No, skok izvoza bakra iz Kine u drugom tromjesečju ove godine povećao je zabrinutost u vezi s potražnjom najveće svjetske industrije, pa je i cijena pokazala negativan trend. Optimizam u pogledu kineskog procvata izblijedio je u narednim mjesecima jer su rezultati pokazali da je kinesko gospodarstvo raslo ispod očekivanja u drugom tromjesečju i čak sporije nego u prvom kvartalu, što je korigiralo cijene prema dolje.
Ne smijemo zaboraviti ni zelenu tranziciju, koja je jedan od ključnih čimbenika koji utječu na potražnju za bakrom i aluminijem, jer se smatraju ključnima i njihova uloga nema odgovarajuću supstituciju. Ali proizvodnja u domeni zelene tranzicije također se uvelike oslanja na Kinu, a zapravo je rast potražnje u industrijama povezanim sa zelenom tranzicijom kompenzirao pad potražnje u građevinskom sektoru.
Vidimo da će cijena bakra i aluminija biti pod pritiskom do kraja ove i iduće godine. Potražnja vezana uz električna vozila, unapređenje električnih mreža i drugih segmenata usmjerenih na dekarbonizaciju, kao i razvoj informacijskih centara vezanih uz UI, omogućit će stabilnu i rastuću potražnju.
Što se tiče utjecaja Kine, tu whatever it takes ambicije nailaze na prepreke - protekcionističke mjere EU i SAD-a. To svakako utječe na cjenovnu konkurentnost kineskog izvoza i smanjuje njegov potencijal. S obzirom na zrelu fazu industrijalizacije u Kini i demografske trendove, sve veći utjecaj na cijene metala dolazit će od drugih gospodarstava u nastajanju, poput Indije.