Očekuje se rast cijene bakra zbog uvođenja američkih carina

Cijena bakra možda će skočiti, ali nema izgleda za pad potražnje jednog od metala koji se najviše koristi na svijetu. Trumpova najava carina od 25 odsto na cjelokupan uvoz bakra unijela je nemir na globalno tržište. Cijena bakra na njujorškoj berzi dostigla je rekord u srijedu nakon što je Bloomberg ekskluzivno objavio da se uvođenje carina očekuje u narednih nekoliko nedjelja, a ne mjeseci, kao što se do tada očekivalo. 

Bijela kuća nije komentarisala te navode.

"Očekujemo da cijena bakra poraste zbog uvođenja američkih carina, pošto su Sjedinjene Američke Države jedna od ključnih geografskih oblasti koje formiraju tražnju", kaže Marina Petrov Savić, viša analitičarka Bloomberg Adrije.

"Tražnja za bakrom je prilično dobra i to jeste glavni faktor zbog kojeg cijena nastavlja da raste", dodaje.

U srijedu ujutro, fjučersi bakra na Wall Streetu dostigli su cijenu od 5,374 dolara po funti, da bi se do kraja dana stabilizovali na 5,240 dolara po funti.

Cijena bakra na London Metal Exchange (LME) u četvrtak ujutro je iznosila 9,944 dolara po toni, što je pad od 1,7 odsto u odnosu na srijedu.

Veliku razliku u cijenama bakra između njujorške i londonske berze Petrov Savić objašnjava povećanom potražnjom kupaca u Americi, kako bi se trgovina obavila prije nego što carine stupe na snagu.

Dok trgovci žure da isporuče crveni metal u SAD, na tom tržištu dolazi do gomilanja bakra, dok Kina i drugi veliki potrošači ostaju bez zaliha, prenosi Bloomberg.

Kako Amerika nabavlja bakar

Sjedinjene Američke Države samostalno zadovoljavaju tek nešto više od polovine sopstvenih potreba za rafinisanim bakrom, prenosi Reuters.  

Svake godine uvoze oko milion kubnih tona bakra, što ih stavlja u red najvećih uvoznika na svijetu.

Zbog dobrih izolacionih svojstava, bakar se koristi u raznim industrijama, a naročito za proizvodnju električnih mašina i aparata, kao i u automobilskoj industriji.

"Bakar je jedan od osnovnih metala, nema pogodnu zamjenu, a samim tim ima robusnu tražnju", kaže Petrov Savić.

Kako dodaje, tržište kapitala jasno vidi pritiske na taj sektor pod uticajem carina, pa i trend cijena akcija u domenu rudarenja i proizvodnje bakra.

"Posmatran kroz ETF koji se sastoji od rudnika i kompanija koje generišu više od 50 odsto prihoda od bakra, s fokusom na kanadsko i američko tržište u posljednjih nekoliko mjeseci, pokazuje odvajanje od same cijene sirovine", kaže ona. 

Zbog toga, kako dodaje, nema opasnosti od pada potražnje.

"Važan je i za izgradnju informacionih centara (engl. data centers), kao i postrojenja za proizvodnju energije iz održivih izvora", dodaje i kaže da je u Americi najveća tražnja upravo u te dvije oblasti.

Svjetska proizvodnja bakra iz rudnika 2024. iznosila je skoro 23 miliona metričkih tona, dok je u tom periodu proizvedeno skoro 28 miliona metričkih tona rafinisanog bakra.  

Amerika je u globalnoj proizvodnji prošle godine učestvovala s pet odsto rude bakra, a tri odsto rafinisanog bakra.

Zašto Trump uvodi carine na bakar

Američke carine najviše će pogoditi Kinu, koja proizvodi 44 odsto svjetske zalihe rafinisanog bakra, podaci su Bloomberg Intelligencea. 

Ta azijska država ujedno je i najveći izvoznik rafinisanog bakra, koji se pretežno rudari u zemljama Latinske Amerike.

Nakon što je tokom prvog mandata uveo carine na čelik i aluminijum, američki predsjednik Donald Trump je po povratku u Bijelu kuću zatražio od analitičara da istraže mogućnost uvođenja carina na bakar.

Crveni metal, jedan od najtraženijih na svijetu, naročito se koristi u građevinskoj industriji. Trump je u februaru naložio Ministarstvu trgovine da istraži uvođenje carina na uvoz bakra i dao im rok od 270 dana da podnesu izvještaj.

Iako se očekivalo da će istraga trajati mjesecima, dobro obaviješteni izvori su u srijedu rekli za Bloomberg da se uvođenje može očekivati u narednim nedjeljama.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar