Neto aktiva banaka u Federaciji BiH (FBiH) u posljednih pet godina bilježi rast, s blagim padom u ovoj godini. Iako je profitabilnost bankarskog sektora u FBiH pala u godini početka pandemije virusa korona, neto dobit banaka od 2017. do kraja prvog kvartala ove godine premašila je 1,3 milijarde konvertibilnih maraka (KM).
Novi Zakon o bankama i Zakon o Agenciji za bankarstvo usvojeni su 2017. godine i bili su osnova za donošenje seta podzakonskih akata i usklađivanje s regulativom Evropske unije.
Te godine i sve do kraja 2020. u FBiH je poslovalo 15 komercijalnih banaka, čija je aktiva iz godine u godinu rasla. Tako je neto aktiva banaka u 2017. godini iznosila 20,2 milijarde KM, a na kraju 2021. godine 25,9 milijardi KM. Te godine jednoj banci je Agencija oduzela dozvolu za rad zbog pripajanja drugoj banci, te od 2021. u FBiH dozvolu za rad ima 14 banaka. Aktiva je zaključno s prvim kvartalom ove godine pala na 25,6 milijardi KM.
Rasla je i profitabilnost banaka od 2017. pa sve do 2020. godine, kada je zbog posljedica pandemije virusa korona zabilježen znatan pad. Međutim, oporavak banaka i rast dobiti nastavljen je u 2021. godini koju su banke završile s profitom od 293,6 miliona KM, podaci su Agencije za bankarstvo FBiH.
Bilo je i onih koje su u posljednih pet godina bilježile gubitke, i to jedna banka u 2019. godini, dvije u 2020. godini i jedna u prvom kvartalu ove godine.
U 2017. godini banke u FBiH su imale 533 organizaciona dijela u kojima je radilo 6.655 osoba, a do kraja prvog kvartala ove godine broj poslovnica je smanjen na 524, a broj zaposlenih na 6.439.
Mahmuzić: Prilagodljivost većine banaka rezultira profitabilnošću
Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić ističe da dinamika rasta ukupne i kreditne aktive usporava u 2020. godini, ali se oporavak bilježi u toku 2021. godine i indikatori su približni onima iz 2019.
"Nadalje, rezultati na kraju prvog polugodišta 2022. godine upućuju na usporedivost s krajem 2021. godine. Umanjeni su neposredni rizici koji su vezani za prve efekte novih globalnih poremećaja iz prvog kvartala tekuće godine. Iako nisu očigledne direktne štete za naš sistem, nastali šok se indirektno prenosi i u drugu polovinu godine, kroz zaustavljeni ili umanjeni rast aktive, kredita i depozita", naglašava Mahmuzić.
Dodaje da prilagodljivost većine poslovnih modela banaka rezultira kontinuiranom profitabilnošću na nivou sistema, dok se pokazatelji povrata na aktivu i kapital ne mijenjaju značajno u proteklih pet godina.
"U nastavku godine rizike koji su svojstveni bankarskom poslovanju treba promatrati u novim prilikama, uz prisutnu pojačanu neizvjesnost i izostanak mogućnosti pouzdanih procjena ili projekcija", navodi Mahmuzić.
Kada je u pitanju kreditni, tržišni ili operativni rizik, krizna stanja koja su vezana za globalne prilike, dodaje on, imaju potencijal za povećanje učestalosti nepovoljnih događaja za privredu i banke.
"Već spomenuta fleksibilnost poslovnih modela banaka i resurs održive profitabilnosti, uz zadržanu kapitaliziranost i likvidnost, umanjuje konačne rizike za naš sistem, do mjere da se može tvrditi da je sistem dugoročno stabilan i u nepovoljnim okolnostima", tvrdi Mahmuzić.
Agencija za bankarstvo FBiH
Trenutno se pažnja usmjerava na pitanja sprege ekonomskog rasta, inflacije i kamatnih stopa.
"Jasno je da osim tržišnog rizika raste i pritisak kreditnog rizika. Eskalacija nije izvjesna, ali se ne može isključiti naknadni efekat. Iskustva uspješnog praćenja i upravljanja kreditnim rizikom iz perioda pandemije možda će imati novu vrijednost u prvoj polovini naredne godine. Opet, važno je napomenuti da je u ovom segmentu upravljanja i regulative naš koncept napredan, fleksibilan i spreman za moguće nove pritiske", kaže Mahmuzić.
Kratkoročni izgledi
Procjenjuje da, kratkoročno, inflacija i rast kamatnih stopa neće mijenjati strukturu bilansa stanja, naročito iz razloga što na našem tržištu u ovoj godini nisu izvjesne primjetne promjene odnosa ponude i potražnje za novcem.
"Kao i ostali privredni subjekti, banke su izložene pritiscima rasta operativnih troškova, što se u određenoj mjeri može kompenzirati postojećom strukturom i nivoom prihoda, bez dodatnih prilagođavanja u poslovanju s klijentima", smatra Mahmuzić.
U slučaju Bosne i Hercegovine, izazovi i dalje mogu biti vezani za izostanak fokusa na ključna ekonomska pitanja, odgađanje ili potpuni izostanak značajnih investicija, neopravdan ili nepovoljan pritisak na finansijsku stabilnost.
"Kroz aktuelne političke diskusije, povremeno se najavljuju događaji koji mogu imati karakter neprihvatljivog operativnog rizika za bankarski sistem. U kontekstu ukupnog poslovnog ambijenta, i dalje se govori o neiskorištenim šansama za brži oporavak i ekonomski rast u kojem i bankarski sistem može imati značajniju ulogu", kaže Mahmuzić.
Dugoročna predviđanja
Dugoročno, kada se govori o strukturi bankarskog sistema i poslovnim modelima banaka u BiH, dodaje Mahmuzić, više nego u prethodnom periodu održivost se veže za pravilan izbor strateških ciljeva i sve dimenzije odgovornosti prema klijentima, korisnicima usluga, poslovnom, socijalnom ambijentu, pa i okolini.
"Uloga pojedinačnih banaka nije beznačajna ili jednostavna, ne svodi se samo na prosto strukturiranje proizvoda, usluga, portfolija kredita. Generalno, posebno rizičnim smatramo usmjeravanje samo na profitabilne niše ili izostanak posvećenosti razvoju usklađenih strateških ciljeva", ističe on.
Bloomberg
Ističe da se uz uvažavanje pojedinačnih poslovnih modela i strategija na nivou sistema mora postići povoljan omjer posvećenosti svakom segmentu portfolija ili ekonomije.
"Podrška ekonomskom razvoju mora biti zajednički cilj, kao preduvjet za nastavak razvoja bankarskog sistema, održavanje sigurnosti i stabilnosti", zaključuje Mahmuzić.
Sistem usklađen s propisima EU
Podsjećamo, Evropska komisija je 1. oktobra 2021. godine objavila provedbenu odluku kojom se potvrđuje ekvivalencija supervizorskog i regulatornog okvira za bankarski sistem u BiH u odnosu na relevantne uredbe i direktive EU.
Pravovremeno usklađivanje regulatornog okvira za bankarski sistem u toku i nakon 2017. godine, posebno u pogledu upravljanja rizicima, dalo je, prema ocjeni Agencije za bankarstvo FBiH, potpune rezultate u toku pandemije, ali i u toku ove godine, kroz reakcije na nova krizna stanja.
Promjene aktive, kredita, depozita, štednje, iako izložene povremenim preprekama, upućuju na dostignutu održivost i dugoročno povoljne trendove, zaključuju.
