Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini na vrlo je niskom nivu, a stanje visoke inflacije samo dodatno pogoršava tu sliku. U situaciji kada je inflacija 14 posto trebalo bi se ponuditi više na tržištu obveznica da bi bili zanimljivi ulagačima. Međutim, to je neizvedivo znajući da je inflacija prolazna, a obveznica ostaje.
Obveznice kao vrlo "elegantan" način zaduživanja - koji može donijeti korist kako emtentima, tako i investitorima - dominiraju u BiH ali kao javne, odnosno, entiteske obveznice. Korporativne su stavljene u sjenu.
Glavni analitičar Bloomberg Adrie Andrej Knez kazao je da su uzlazni pritisci na prinose i marže donekle iskrivljeni na nekim obveznicama zbog slabe likvidnosti kao što je to slučaj u BiH.
"Sljedeći izdavatelji trenutno imaju najveće spreadove: S.Makedonija 584bp, Srbija 505bp, Rumunjska 408bp. Ostatak regije bio je pod manjim pritiskom na strani zaduživanja", naveo je Knez.
Istakao je da je uz ogroman inflacijski pritisak rat u Ukrajini uglavnom potaknuo averziju prema riziku te da je to razlog porasta stopa. Smatra da će upravo ta averzija prema riziku dominirati globalnim tržištima u budućnosti, što će držati spreadove pod pritiskom naviše.
"Spread izdavatelja s boljim rejtingom bit će relativno manje pod pritiskom rasta", kazao je Knez.
Sekundarno tržište, općenito, u Bosni i Hercegovini nije dovoljno razvijeno. Izuzetno mali iznosi, skoro pa komični, prisutni su na dnevnom trgovanju na nivou entiteta ili države. Ekonomista Admir Čavalić smatra da su u BiH postojali vrhunci sekundarnih tržišta prije prethodne financijske krize no, nakon toga se nikada nije oporavilo.
Obveznice nude određenu sigurnost za investitore, za razliku od drugih formi investiranja.
"Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, navedeno je da sekundardno tržište nije dovoljno razvijeno, kako za obveznice, tako i za ostale hartije od vrijednosti", kazao je Čavalić za Bloomberg Adriju.
Korporativne obveznice su još uvijek nedovoljno iskorišten instrument duga, iako postoje određene tendencije u RS-u, koja je izašla na inostrana tržišta.
"Ono što je problematično, kada govorimo o obveznicama jeste potpuna dominacija javnih, entitetskih obveznica, u komparaciji sa ostalim oblicima obveznica - korporativnih, pa čak i opštinskih/gradskih/kantonalnih i slično", rekao je Čavalić. "Pritom, nerijetko dolazi do interakcije domaćeg bankarskog sektora (kupca) sa entitetima (emitenti), što zatvara mogućnosti za značajnije aktivnosti ovog tipa u okviru privatnog sektora."
Željko Šain, šef katedre za financije i porfesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kazao je za Bloomber Adriu da su kamatne stopedo sada bile stimulativne za one koji će posuditi novac kroz obveznice te zadovoljavaju potrebe onih koji uzimaju taj novac.
"U ovim inflatornim okolnostima koji su prisutni već nekoliko mjeseci ta kamatna stopa neće zadovoljavati one koji bi posudili novac i sad se očekuje blagi rast tih kamatnih stopa", kazao je Šain. "Zbog ove ukupne situacije bit će potrebe za još većim zaduživanjem posebno privrednih subjekata ako žele nešto raditi a ova inflatorna kretanja i dodatna količina novca će sigurno proizvesti neke efekte koji će imati uticaja i na cijenu odnosno kamatne stope vezane za obveznice."
Istakao je da u BiH postoji dosta emitovanih obveznica ali da bi ih moglo biti daleko više. Potreban je dorađeniji financijski sustav i tržište kao i kultura ponašanja na financijskom tržištu.
"Mi još uvijek imamo visok stupanj financijske nepismenosti i na taj način narušavamo financijsko zdravlje generalno u BiH. Moramo se opismeniti u financijskom smislu kako bi jačali financijsko zdravlje", istakao je profesor Šain.
Entitetski primjeri
Vlada Republike Srpske je ranije usvojila Odluku o 10. emisiji obveznica Republike Srpske za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje kojom je obuhvaćeno potraživanje 235 štediša u iznosu 5,67 miliona KM. Obveznice će biti emitovane 29. srpnja 2022. godine.
Pročitajte: Republika Srpska za obveznice spremna da plati kamatu od devet odsto
Republika Srpska je do sada izvršila ukupno devet emisija obveznica za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje u Republici Srpskoj, ukupne nominalne vrijednosti 583,25 miliona KM. Od toga samo 22,85 miliona KM nije dospjelo za isplatu, što predstavlja 3,9 posto ukupno emitovanih obveznica. U cjelosti je isplaćeno sedam emisija stare devizne štednje, a sve obaveze po dospjelim kuponima se isplaćuju u roku. Po osnovu dospjelih anuiteta obveznica (glavnice i kamate) do sada je isplaćeno ukupno 599,57 miliona KM.
Na 38. aukciji obveznica Federacije BiH metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 40.000 obveznica, po ponderisanoj prosječnoj prihvaćenoj cijeni 99,9683 uz kamatnu stopu 2,235 posto, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 39.987.339,35 KM. Na taj dan, na Sarajevskoj berzi, ostvaren je ukupan promet od 40.060.183,35 KM. U sklopu 21 transakcije ukupno je prometovano 43.494 vrijednosna papira.