Bosna i Hercegovina je po kupovnoj moći na regionalnom začelju sa 33 posto prosjeka Evrospke unije. Međutim, treba uzeti u obzir i početnu poziciju BiH, za koji su prvi dostupni podaci iz 1996., prve postratne godine. Naime, nakon rata, kada ekonomija uopće nije funkcionirala, BiH je bila na 15 posto prosjeka EU. Ipak, u ovom periodu je napravljen značajan napredak, što je rezultiralo porastom kupovne moći za 18 posto.
Od zemalja regije, Slovenija je najbliža prosjeku EU sa 76 posto, zatim Hrvatska koja doseže 68 posto nivoa EU, a slijede Srbija sa 44 posto i Sjeverna Makedonija sa 37 posto.
Prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2027, godinu pokazuju da će najbržu stopu rasta nominalnog BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći u eurima i time približavanje EU u navedenim razdobljima imati Srbija koja će porasti 7,1 posto, slijedi Makedonija čiji će rast biti 6,2 posto, a na trećem mjestu je Hrvatska sa šest posto prosječnog godišnjeg rasta u eurima. Na četvrtom mjestu je BiH sa rastom od 5,8 posto i zadnja je Slovenija sa rastom od 5,7 posto.
Procjenjuje se da bi BiH do 2027. godine prema kupovnoj moći trebala doseći te 35 posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika EU, što je gledajući u perspektivi zabrinjavajuća prognoza.
Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu za Bloomberg Adriu kaže da je nizak nivo kupovne moći u BiH, te činjenica da se nalazimo na samom začelju u regiji direktna refleksija i nivoa inflacije s kojom se suočavamo, a posljednji podaci govore da je taj nivo najveći u regiji.
''Pored uvezene inflacije, primjetno je i neopravdano podizanje cijena nekih roba i usluga uslijed slobodnih kretanja na tržištu i povećane tražnje koja svoje začetke ima još od popuštanja restriktivnih epidemioloških mjera. Nažalost, taj trend može se očekivati i u narednom periodu'',ističe Pilav-Velić.
Pilav-Velić dodaje da se intenzivniji rast inflacije može očekivati na jesen, s obzirom da , tržište energenata još uvijek ne pokazuje značajniju stabilizaciju.
''S jeseni kada prirodno dolazi do veće potražnje i potrošnje energenata, može se očekivati i rast cijena energenata što za posljedicu ima novi inflatorni zamah odnosno opći rast cijena'', pojašnjava Pilav-Velić te dodaje: ''Dakle, očekivan je trend pada kupovne moći građana, a ako tome još dodamo najavljeno povećanje kamata, kao odgovor na inflaciju, onda će taj pad biti još izraženiji. O izraženom padu kupovne moći svjedoče i posljednji podaci UN-a prikupljeni na uzorku od 159 zemalja u razvoju, gdje su inflacijom i siromaštvom pored subsaharske Afrike i Azije, najviše su pogođene i zemlje Balkana''.
.webp){kind=icon}
