Prema izvještaju grandviewresearch.com, globalno tržište prirodne kozmetike prošle godine je procjenjivano na 6,7 milijardi dolara te se očekuje da će do 2030. rasti 6,6 posto godišnje. Jedan od primarnih faktora koji pokreću tržište je sve veća svijest o štetnim učincima hemikalija na kožu. Zbog povećane svijesti o prednostima proizvoda na bazi organskih sastojaka kupci sve više traže ekološki prihvatljive, prirodne proizvode za njegu kože, a pandemija Covid-19 dodatno je uticala na rast ovog segmenta, navodi se u izvještaju.
Proizvodnja prirodne kozmetike i u Bosni i Hercegovini je u porastu posljednjih godina. Tako u sektoru proizvodnje parfema i toaletno-kozmetičkih preparata djeluje 11 kompanija koje se bave proizvodnjom prirodne kozmetike te su u 2021. godini prihodovale 3.424.419 KM. Ove kompanije su upošljavale 40 ljudi te ostvarile neto profit u iznosu od 760.707 KM.
Kompanija koja je ostvarila najveće prihode i neto profit je Maxivita iz Gradačca. Ova kompanija je tako u prošloj godini ostvarila prihode od 1.541.739 KM te neto profit u iznosu od 518.707 KM.
Druga na listi je kompanija Dr.Pasha iz Sarajeva, koja je prihodovala 881.911 KM te ostvarila neto profit 126.884 KM.
Treću poziciju zauzela je Faveda iz Sarajeva, čiji su prihodi iznosili 462.012 KM, dok je neto profit iznosio 19.745 KM.
Gorsen iz Mostara je na četvrtoj poziciji s prihodima od 212.664 KM i neto profitom od 18.277 KM.
Kompanija Organlook iz Sarajeva je u prošloj godini prihodovala 155.064 KM te ostvarila neto profit 69.626 KM i tako se nalazi na petoj poziciji.
Međutim, broj proizvođača prirodne kozmetike je znatno veći s obzirom na to da je veliki broj kompanija registrovan u drugim djelatnostima te ne postoje zvanične procjene vrijednosti ovog tržišta u BiH.
"Kompanija može biti registrovana pod različitim djelatnostima zato što zakon to dozvoljava. Zakonom je definisano samo da moramo imati registrovane firme pod bilo kojom djelatnošću u sudskom registru. Tek kada dobijemo odobrenje za rad tu se dalje definiše djelatnost. I tu onda nailazimo na probleme s nelojalnom konkurencijom, koja nije registrovana u našoj djelatnosti", za Bloomberg Adriju kaže Nahida Vuković iz kompanije Maxivita.
Najveći problem u BiH jeste taj što ova djelatnost uopće nije zakonski uređena. Vuković ističe da bez ikakvih ograničenja svako može početi proizvoditi prirodnu kozmetiku i plasirati je na domaće tržište bez ikakvih provjera i certifikata.
Kozmetika s posebnom namjenom mora biti registrovana/Facebook
"Naša kompanija ima ISO22716:2007, GMP i HACCP certifikate, s tim da nam na području BiH ti certifikati ništa ne znače, samo u slučaju izvoza u Evropsku uniju. Čak ni kupci ne traže da proizvodi budu certificirani", dodaje Vuković.
Pojašnjava da se zakonski mora odrediti i da proizvodnja kozmetike mora biti registrovana kao i proizvodnja kozmetike s posebnom namjenom. Kozmetika s posebnom namjenom je vrsta pripravka koji ima specifičnu namjenu, vezano za ublažavanje simptoma određenih zdravstvenih indikacija, odnosno za specifičnu njegu kože.
"Ukoliko proizvođač ne naglasi na proizvodu da je riječ o kozmetici s posebnom namjenom, ne mora plaćati nikakvu registraciju, dok ukoliko to naglase, onda registracija takvog proizvoda košta 1.500 KM i mora se obnavljati svakih od tri do pet godina'', ističe Vuković.
Iz tog razloga društvene mreže su preplavljene raznim stranicama koje nude prirodnu kozmetiku, što u određenoj mjeri kod nekih kupaca stvara i nepovjerenje prema proizvođačima koji se ovom proizvodnjom bave na pravi način.
"Nelojalna konkurencija jeste problem, s tim da se mi protiv njih borimo kvalitetom, jer naše cijene moraju biti više zbog uslova poslovanja", ističe Vuković.
Na tržištu dostupni brojni proizvodi bez certifikata/Depositphotos
S obzirom na neuređenost ovog sektora, ne iznenađuje ni to što nema državnih ulaganja. Vlasnici kompanija sami finansiraju svoju proizvodnju i nabavku mašina, koje su veoma skupe, kao i repromaterijal.
Iako BiH ima potencijal za razvoj ovog tržišta, neuređenost ovog segmenta u velikoj mjeri koči taj razvoj. Podaci grandviewresearch.com pokazuju da je Evropa dominirala tržištem prirodnih proizvoda za njegu kože i imala je najveći udio u prihodu od više od 33,2 posto u 2021. Potrošači u zemljama poput Velike Britanije, Francuske, Italije i Njemačke svjesniji su onoga što nanose na svoju kožu i stoga preferiraju prirodne, biljne i organske proizvode za njegu kože. Očekuje se da će u azijsko-pacifičkom području tržište prirodnih proizvoda za njegu kože godišnje rasti 6,8 posto do 2030. godine
Mnogi vodeći startupi kao što su Skincraft, Natures Tattva i mCaffeine ušli su u segment prirodne njege kože i tijela u regiji. U Sjevernoj Americi očekuje se da će tržište ostvariti godišnji rast od 6,7 posto do 2030.
"Potrošači u zemljama poput SAD-a i Kanade spremni su platiti visoku cijenu za mlađahniji izgled, zajedno sa svjetlijom i sjajnijom kožom. Naprimjer, prema Simmonsovoj nacionalnoj potrošačkoj studiji iz marta 2021, Amerikanci u prosjeku potroše 322,88 dolara na njegu kože svake godine. Procjenjuje se da će ova povećana potrošnja pridonijeti rastu tržišta", zaključuje se u izvještaju grandviewresearch.com.
.webp){kind=icon}
