Nakon ubrzanja od 7,5 posto u 2021. očekuje se da će realni rast BDP-a u BiH usporiti na četiri posto u 2022. navodi se u izvještaju Svjetske banke, poboljšavajući prognozu od 2,7 posto u svom ranijem pregledu.
U Izvještaju se navodi da je realni BDP porastao za 7,5 posto u 2021, a snažna ekonomska aktivnost nastavljena je u prvoj polovici 2022. realnim rastom proizvodnje od 5,9 posto na godišnjem nivou, s porastom ulaganja od 24 posto, dok je privatna potrošnja ostala snažna, podržana doznakama i kreditnim rastom.
Ističe se da je nagli porast inflacije na 16,7 posto do jula ove godine bio potaknut višim cijenama hrane i prijevoza, koje su porasle za 25 odnosno 34 posto u julu 2022, stavljajući nesrazmjeran pritisak na stanovništvo s nižim dohotkom.
Pozitivna su poboljšanja na tržištu rada, mada je stopa nezaposlenosti i dalje visoka. Snažniji porezni prihodi podržani su visokom inflacijom, kao i snažnom potrošnjom, što će rezultirati fiskalnim deficitom od 1,2 posto BDP-a u 2022.
Potrošnja u 2022. potaknuta je socijalnim mjerama koje su ublažile inflatorni pritisak na domaćinstva, kao i preizbornom potrošnjom te rastom plata i snažnim rastom kapitalnih rashoda. Javni dug kreće se oko 35 posto BDP-a.
Nepovoljni uvjeti trgovine povećali su robni deficit za 46 posto u prvom polugodištu 2022. godine. Očekuje se da će deficit tekućeg računa porasti na 3,4 posto BDP-a u 2022. u poređenju s 2,3 posto u 2021. godini.
Vanjsko finansiranje u velikoj mjeri uključuje neto priliv direktnih stranih ulaganja, uglavnom u bankarski sektor u stranom vlasništvu, koji je ostao stabilan tokom prve polovice 2022. jer su vlasti u oba entiteta brzo djelovale kako bi riješile zabrinutost u vezi s jednom ruskom bankom pogođenom sankcijama.
Na usporavanje rasta realnog BDP-a uticat će smanjenje privatne potrošnje zbog slabljenja realnog raspoloživog dohotka.
Depositphotos
''U srednjoročnom razdoblju predviđa se da će rast realne proizvodnje dosegnuti 3,2 posto do 2024. uglavnom zahvaljujući privatnoj potrošnji podržanoj doznakama i pooštravanjem tržišta rada. Ulaganje u energiju i infrastrukturu doprinijet će poticaju rasta u srednjoročnom razdoblju, iako ne u istoj mjeri kao 2021. i 2022. Veći prihodi zbog jačanja izvoza će vjerovatno biti poništeni povećanim uvozom dijelom zbog najavljenih infrastrukturnih projekata. Budući da su opći izbori završeni, pažnja kreatora politike mogla bi se usmjeriti na program strukturnih reformi za pristupanje EU'', stoji u izvještaju.
Kako predviđaju, s obzirom na poremećaje tržišta energije uzrokovane ratom u Ukrajini, smatra se da će inflatorni pritisci trajati duže nego što se u početku očekivalo.
''Rat u Ukrajini mogao bi imati negativan uticaj na ukupnu potražnju kroz smanjeno povjerenje potrošača i poduzeća. Nadalje, neizvjesnosti i sankcije povezane s ratom u Ukrajini mogu ugroziti oporavak Evrope, što će negativno uticati na izvoz robe iz BiH, osim energije. Nepovoljna kretanja na tržištu rada diljem EU bi također mogla ograničiti novčane doznake koje podupiru privatnu potrošnju. Konačno, geopolitički rizici mogli bi dodatno pogoršati domaća politička previranja s nepovoljnim posljedicama za prijeko potrebnu strukturnu reformu'', zaključuje se u izvještaju.
.webp){kind=icon}
