Transformacija ka cirkularnoj ekonomiji unutar Europske unije ima potencijal da doprinese rastu BDP-a u EU za dodatnih 11 posto do 2030. godine, odnosno 27 posto do 2050. godine. Accenture procjenjuje da CE na globalnom nivou može kreirati vrijednost od oko četiri bilijuna eura do 2030. godine.
Cirkularna ekonomija (CE) je sistem izgrađen na smanjenju korištenja prirodnih resura, ponovnoj upotrebi proizvoda i resursa, te na recikliranju velikog dijela otpada. Sadašnji dominatni model industrijske proizvodnje je linearni model koji se zasniva na konceptu "uzmi - napravi - iskoristi – odbaci".
"A ono što je bitno na mikornivou to jeste na nivou poduzeća jeste samo smanjenje troškova poslovanja, inovativnost u proizvodnji i povećana konkurentnost na tržištu", kazala je Medina Garić jedan od autora "Bijelog papira cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini".
Dodala je da je bitna karakteristika ovog koncepta što dobrim dijelom može biti primijenjen kroz manje, pretežno lokalne inicijative, te manja investiciona ulaganja.
Pozitivni efekti
Bosna i Hercegovina kasni za razvijenim zemljama u procesima tranzicije, pa tako i ovom slučaju. U našoj zemlji je s jedne strane stepen onečišćenja prilično visok, a s druge strane iskorištenost otpada kroz reciklažu na veoma niskom nivou.
Prelazak na model cirkularne ekonomije imat će višestruke pozitivne efekte na rješavanje problema otpada, kreiranje vrijednosti na osnovu recikliranja otpadnih materijala, ali i na inoviranje proizvodnih procesa, uvođenje novih tehnologija, smanjenje troškova sirovina u finalnim proizvodima, otvaranje novih radnih mjesta.
"Inovacija i digitalna transformacija je nešto o čemu pričamo jako puno i digitalna transformacija je jedan od osnovnih faktora za unapređenje cirkularnosti", rekao je Ismar Ćeremida ispred raazvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).
Niz preduzeća u BiH u većoj ili manjoj mjeri u svom poslovanju imaju elemente cirkularnosti, što ukazuje na činjenicu da neke od pretpostavki za napredak u ovoj oblasti postoje.
Pojedine kompanije prepoznale su CE kao primarni biznis model kao što su Lucius, Kudces.ba i projekt BioDizajn, druge kompanije s CE nadopunjuju svoj postojeći komplementarni biznis poput Aida Commerce i NextBike, dok pojedine kompanije zbog povezanosti s međunarodnim tržištima i vlasnicima slijede napredne modele, pa tako i u pogledu CE kao što su Natron-Hayat i Lukavac Cement.
Svjetska budućnost
EU je najveći trgovinski partner svim zemljama Zapadnog Balkana, sa učešćem 70 posto od ukupne trgovinske razmjene regiona. Zeleni dogovor, nova dugoročna razvojna strategija EU-a usvojena 2020. godine, koja ima za cilj da EU ekonomija postane karbon neutralna do 2050. godine, definiše cirkularnu ekonomiju kao jedan od svojih prioriteta.
Uz to je inicirana Zelena Agenda za Zapadni Balkan.
Amela Karavdić iz Prevent Fabrics kazala je da njihova tvrtka posluje na tržištu Europske unije te da su zbog toga uslovljeni da ispunjavaju sve standarde. U suprotnom, postoji velika mogućnost da se izgubi kompetitivnost na tržištu.
"U većini, najvećim slučajem oni nas guraju da postanemo cirkularni da postanemo konkurentniji. Ukoliko želimo da zadržimo svoje kupce moramo da postanemo zeleniji", kazala je Karavdić.
Međunarodne finansijske institucije, ali i privatni investitori sve više pažnje posvećuju zelenim investicijama. Europska Investiciona Banka će do 2025. godine preko 50 posto svojih plasmana uložiti u klimatska rješenja i zelene aktivnosti, te potpuno prestati finansirati fosilna goriva i velike aerodrome. Blizu jedne trećine portfolija Grupacije Svjetske banke se investira u projekte koji imaju pozitivan utjecaj na klimu, ili druge zelene inicijative.
Tranziciju ka CE ometaju postojeći "linearni" propisi, tržišta, investicioni alati i prakse. Donosioci odluka trebaju kreirati i implementirati poticaje srazmjerno željenom utjecaju, veličini, obimu i vremenu implementacije.