.webp){kind=icon}
Rast cijena svih vrsta ogrjeva koji je počeo zbog poremećaja u lancima snabdijevanja uzrokovanih pandemijom koronavirusa, dodatno je pojačan ruskom invazijom na Ukrajinu, koja je proteklih godina bila glavni dobavljač ogrjeva zemljama Evropske unije.
Iz tog razloga, kompanija Drvosječa iz Sarajeva uputila je hitan dopis državnim i entitetskim službama i institucijama, odnosno premijerima i resornim ministrima u kojem traže ''hitnu zabranu izvoza ogrjeva kako bi mogli adekvatno podmiriti potrebe bosanskohercegovačkog tržišta''.
"Molimo da što prije na hitnoj sjednici Vijeća ministara donesete odluku o obustavi izvoza svih vidova ogrjeva van države izuzev slučaja podmirenog domaćeg tržišta, a u cilju zaštite domaće privrede, domaće ekonomije te naposlijetku – apsolutne zaštite domaćeg stanovništva. Navedenim činom će se situacija na domaćem tržištu zasigurno normalizirati te će stanovnici kao i ranijih godina ponovo imati ogrjev po pristupačnim cijenama i u dovoljnoj količini", navodi se u dopisu ove bh. kompanije.
Rast od 100 posto
Opisujući trenutno stanje na tržištu ogrjeva Bosne i Hercegovine, ono što je trenutno evidentno na evropskom tržištu biomase i ogrjeva je činjenica da vlada ogromna nestašica. Zbog pandemije koronavirusa cijene su, shodno činjeničnom poskupljenju brojnih faktora koji su nužni u proizvodnji svih vrsta ogrjeva među kojima je i električna energija, pogonsko gorivo, čelik i brojne druge komponente, doživjele svoj očekivani rast od 20 posto za sve vrste ogrjeva. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu dovela je do ogromnog poremećaja u lancu snabdijevanja zemalja EU sa energentima poput plina, ali svakako i svih vrsta ogrjeva – drveta, peleta, briketa ali i uglja.
"Razlog za taj abnormalni rast cijena ogrjeva, koji je u periodu pisanja ovog dopisa dosegao procentnu razliku od +100 posto u odnosu na prošlogodišnje cijene sa tendencijom daljeg rasta, je činjenica da su u proteklim godinama zemlje EU primarno svoje potrebe za ogrjevom podmirivale iz Ukrajine koja je, kao i naša zemlja, obilato bogata šumom, a samim tim i proizvodima iz sektora energetike i biomase", naglašavaju iz ove kompanije.
U trenutnom nedostatku ranijih dobavljača iz Ukrajine, zemlje EU su svoje ciljeve za nabavku usmjerili ka BiH koja je kao i Ukrajina bogata šumom i biomasom.
"Naša kompanija je u prethodnom periodu svjedočila enormnom broju upita za ponudu ogrjeva iz svih zemalja EU, a kojih i dalje na desetine svakodnevno stiže na naše mail adrese. Iako vođeni idejom i željom da prvo podmirimo domaće tržište sa ogrjevom a da višak, kojeg zahvaljujući našem prirodnom bogatstvu uvijek bude, izvozimo, trenutno se čak i mi nalazimo u moru onih koji su svoje proizvodnje i kapacitete usmjerili ka izvozu u kvotama koje su jednake 90 posto njihove čitave proizvodnje, a veliki broj je i onih koji su usmjerili čak i 100 posto čitave proizvodnje ka izvozu", ističu iz Drvosječe.
Kako kažu, zvanični podatak je da trenutno privrednici sa tržišta BiH iz sektora ogrjeva i energetike, dnevno izvoze u prosjeku 30 do 50 šleperskih isporuka drveta što je jednako cca. 2.000 prostornih metara drveta, te 20 do 30 šleperskih isporuka drvenog peleta što je jednako cca. 500 do700 tona. Uzimajući u obzir te zvanične brojke, udar na bh. tržište je ogroman što dovodi do činjenice da navedenog ogrjeva neće biti dovoljno za potrebe bosanskohercegovačkog tržišta.
"S obzirom na to da je ponuda ogrjeva u cjelini trenutno dosta oslabljena – neminovno je ogromno povećanje cijene svih vrsta ogrijeva te je za privrednika, odnosno za preduzeće, veća isplativost da se ogrjev sa našeg tržišta izvozi na inostrano tržište nego da se prodaje na domaćem tržištu. Sve to je dovelo da se naša privreda sa svojim proizvodima okrene prvenstveno inostranom tržištu", ističu iz ove kompanije.
Hladna zima
Još jedan problem na koji ukazuju su i javne nabavke državnih institucija koje predstavljaju jedan od najvažnijih tržišnih segmenata na tržištu ogrjeva. Naime, u prošloj godini državne institucije su objavile javne nabavke za ogrjev u iznosu od više od 2.550.000 KM. U te institucije spadaju i škole, bolnice kao i sve ostale javne institucije. Međutim, trenutno stanje, čini nemogućim predvidjeti cijene ogrijeva čak ni za sedam dana unaprijed što ometa proces javnih nabavki.
"Na dnevnoj bazi se desetine javnih nabavki poništava zbog ''nerealne cijene'' od strane ponuđača a sve zbog činjenice da su budžeti javnih institucija ostali isti kao i prošle godine, a s druge strane su se cijene ogrjeva drastično promjenile. Rješenje koje javne institucije trenutno primjenjuju je da za isti iznos sredstava kao i svake godine nabavljaju dosta manju količinu ogrjeva, a poređenja radi – ove godine za isti novac mogu nabaviti duplo manju količinu nego prošle godine", navode iz Drvosječe.
To rješenje se smatra privremenim, jer će se njime u konačnici dovesti do količinskog nedostatka ogrjeva, najvjerovatnije u najhladnijim periodima zime, a samim tim i do hladnih prostorija institucija.
S obzirom na cjelokupnu situaciju te očekivano povećanje broja zahtjeva iz inozemstva za ogrjevom, ističu da je naša država već počela ulaziti u krizu u kojoj će ''uprkos našem ogromnom prirodnom bogatstvu kako drveta tako i uglja, najvjerovatnije dočekati zimu sa hladnim domovima velike većine građana a i sa hladnim školama, javnim ustanovama, bolnicama".
Napominju da proces koji su predložili u dopisu zahtjeva proceduru koja traje svega par dana, te se nadaju da će institucije s ciljem zaštite stanovništva tako i postupiti.
