Bosanskohercegovačka ekonomija stoji na prekretnici. Globalni izazovi, pritisci zelene tranzicije i ubrzana digitalizacija stvaraju potpuno novi okvir za poslovanje. Upravo zato na ovogodišnjoj MoBizz konferenciji okupljaju se banke, porodične kompanije i finansijski stručnjaci – ključni akteri koji mogu oblikovati budućnost ekonomije zemlje.
Cilj je otvoreno razgovarati o tome kako banke mogu nadilaziti klasičnu ulogu kreditora i postati pokretači razvoja, na koji način porodične kompanije grade strategije koje traju generacijama te kako mala i srednja poduzeća mogu ojačati temelje i povećati otpornost.
"Banke bi mogle postati pravi pokretači razvoja ekonomije u Bosni i Hercegovini, intenzivirajući svoju današnju ulogu klasičnog kreditora, tako što se u saradnji s državnim i razvojnim institucijama koordinirano fokusiraju na ciljane investicije s visokom vrijednosti u infrastrukturu, ljudski kapital, izvoz, zelenu energiju, koje doprinose usklađivanju s EU i vode ekonomskoj otpornosti i dugoročnom razvoju," ističe Sanela Pašić, predsjednica Nadzornog odbora Addiko Bank d.d. i profesorica na SSST-u. Dodaje da banke osim kreditiranja mogu znatno doprinijeti razvoju ekonomije "podrškom malim i srednjim poduzećima u ubrzanoj digitalizaciji, obrazovanju ili većoj finansijskoj inkluziji za male biznise i stanovništvo".
Stabilnost porodičnih kompanija često se temelji na dugoročnom razmišljanju i osobnoj odgovornosti vlasnika. Eugen Šušak, zamjenik direktora TT Kabela iz Širokog Brijega, naglašava: "Porodične kompanije razlikuju se od onih u vlasništvu fondova ili skupina fondova prije svega po tome što iza njih stoje konkretna imena i prezimena, a ne apstraktni entiteti. Upravo ta osobna povezanost garantira dugoročni opstanak kompanije, a ne kratkoročno izvlačenje dobiti iz dionica ili udjela. Zahvaljujući takvom strateškom i dugoročnom pristupu, uz pažljivu procjenu rizika, porodične firme pomno prate tržišna kretanja i inovacije koje osiguravaju stabilan i održiv rast kompanije."
Iskustvo tranzicije između generacija u porodičnim firmama dodatno potvrđuje Sandro Zovko, CEO i suvlasnik Zagrebinspekta: "Osobno sam u firmi od samih početaka, još od 1995. godine, kada sam bio srednjoškolac. U poduzeće sam formalno ušao 2002., a od 2011. sam na njegovom čelu. Voditi firmu u kojoj rade moji roditelji i dvije sestre za mene nije predstavljalo izazov, jer dolazimo iz podneblja u kojem je porodica uvijek bila važna i gdje smo se znali ujediniti oko istog cilja."
Promo
Promo
Promo
Naglašava da se njegov stil upravljanja razlikovao od osnivačkog pristupa: "Više sam insistirao na sistemima koji se prilagođavaju navikama i trendovima modernog društva… Proveli smo profesionalizaciju poslovanja – danas je kod nas moguće krenuti kao pripravnik i s vremenom doći do direktorskog mjesta. Smatram da je to preduvjet za dugoročno uspješan razvoj kolektiva." Dodaje i da je pred kompanijom novi izazov: "Treća generacija nasljednika već polako kuca na vrata. Novo vrijeme sigurno će donijeti i nove taktike, a mi smo spremni i na taj korak."
Kada je riječ o malim i srednjim poduzećima, dr. sc. Hrvoje Serdarušić, finansijski konsultant, upozorava na najčešće zablude vlasnika: "Najčešće zablude poduzetnika su da je finansiranje samo pitanje bankarskog odnosa. U vremenu kad poduzetnici sve češće osjećaju pritisak globalnih trendova, konferencije poput MoBizza nisu samo okupljanja, već pokazuju koliko je važno imati prave podatke za donošenje odluka."
Promo
Ističe da razliku između improvizacije i održivog poslovanja prave alati poput finansijskih izvještaja, makroekonomskih pokazatelja, analize scenarija ili cost-benefit modela: "Moje iskustvo s poduzećima pokazuje da oni koji najbrže uvedu kontroling i jasno mjerenje vrijednosti – bilo kroz slobodni novčani tok, dodanu ekonomsku vrijednost (EVA), neto dobit ili povrat na investirani kapital – imaju najveće šanse da prežive krize i poteškoće koje se neminovno javljaju."
Zaključuje da pitanje za poduzetnike ne može biti "hoću li preživjeti", već "stvaram li vrijednost": "To je razlika između pasivnog čekanja i smislenog, aktivnog oblikovanja vlastite budućnosti."
Razgovori s Pašić, Šušakom, Zovkom i Serdarušićem jasno pokazuju da budućnost bosanskohercegovačke ekonomije zavisi od spremnosti da se pređe iz reaktivnog u proaktivni način razmišljanja – od banaka koje postaju investicijski partneri, preko porodičnih kompanija koje se transformiraju i profesionaliziraju, do poduzetnika koji znaju mjeriti vrijednost i donositi hrabre odluke.
MoBizz konferencija nudi upravo takav prostor – mjesto na kojem se ne dijeli samo teorija, nego konkretna iskustva i rješenja koja mogu pomoći poslovnoj zajednici da raste i jača otpornost.
Pridružite se i budite dio razgovora koji oblikuje budućnost ekonomije. Rezervirajte svoje mjesto na vrijeme, putem linka jer promjena počinje s onima koji se odvaže biti prvi.
.webp){kind=icon}
