Predsjednik Donald Trump kladi se da će carine na uvoz vozila i automobilskih dijelova vratiti proizvodnju na tlo SAD-a.
Ostvarenje te ambicije zavisi od velike reforme globalno integriranih lanaca snabdijevanja koje je automobilska industrija decenijama usavršavala. Automobili nisu proizvodi s jednim porijeklom, kao kafa. Oni se sastoje od desetina hiljada komponenti, od mjenjača i alternatora do pojedinačnih opruga, koje se nabavljaju iz svih krajeva svijeta.
Premještanje proizvodnje većeg broja tih dijelova u SAD bio bi skup proces za proizvođače automobila. Američki potrošači će to vjerovatno osjetiti i sami, s obzirom na široka očekivanja da će carine povećati cijene vozila za nekoliko hiljada dolara.
Koje carine SAD uvodi automobilskoj industriji
Carina od 25 posto na sva vozila proizvedena u inozemstvu koja se uvoze u SAD stupila je na snagu 3. aprila. Postoji izuzetak za automobile koji ispunjavaju uslove sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade, poznatog kao USMCA. U tom slučaju, carina se naplaćuje samo na udio komponenti koji potiče van SAD-a.
Dijelovi automobila također su podvrgnuti carini od 25 posto, ali je Trump, nakon otpora industrije, izmijenio aranžman tako da proizvođači koji sklapaju i prodaju kompletna vozila u SAD-u mogu tražiti povrat do 3,75 posto vrijednosti automobila proizvedenih u SAD-u. Ova pogodnost će sljedeće godine pasti na najviše 2,5 posto, a potom biti potpuno ukinuta, kako bi se podstakla domaća proizvodnja. Komponente koje ispunjavaju USMCA standarde bit će pošteđene carine od 25 posto.
Trump je industriji dodatno olakšao tako što je oslobodio sektor posebnih uvoznih taksi na čelik i aluminij, koje su stupile na snagu u martu, da bi se izbjeglo da se carine "naslažu" jedna na drugu.
Kako su se Trumpove automobilske carine razvijale
Predsjednik je ranije tvrdio da su automobilske carine "trajne". Ipak, bilo je izvjesnih izmjena otkako su prvi put uvedene, uključujući i smanjenja za neke od najvećih izvoznika automobila u SAD-u.
Trgovinski sporazumi koje je SAD zaključio s Evropskom unijom, Japanom i Južnom Korejom smanjili su carinu na vozila iz tih regija sa 25 na 15 posto. Poseban dogovor s Velikom Britanijom spustio je carinu na svega 10 posto, ali samo za prvih 100.000 automobila koji se godišnje prodaju u SAD-u. Svi automobili iznad tog broja podliježu carini od 27,5 posto.
Iako je to dobra vijest za kompanije poput Hyundai Motor Co. iz Južne Koreje i japanske Toyota Motor Corp., te mjere su izazvale nezadovoljstvo u Detroitu. Američki savjet za automobilske politike, koji lobira u ime Forda, General Motorsa i Stellantisa, nazvao je sporazum SAD-a i Japana "lošim poslom" jer je smanjio carine na uvozne japanske automobile koji ne sadrže "gotovo" nimalo američkih dijelova.
Direktor Forda Jim Farley otišao je i korak dalje. Smanjenje carina na japanske automobile, kaže on, stavlja Fordova vozila proizvedena u SAD-u u ozbiljno nepovoljan položaj, a razlika u cijeni iznosi oko 5.000 dolara u poređenju Ford Escape SUV-a proizvedenog u Kentuckyju s konkurentskom Toyotom Rav4 napravljenom u Japanu. (Toyota inače Rav4 sklapa i u Ontariju, Kanada, kao i u Kentuckyju.)
Farley navodi da ta računica uključuje niže troškove rada i valutne razlike u Japanu, kao i više troškove koje Ford ima zbog Trumpovih carina, uključujući one na čelik i aluminij, koje se prenose na cijene od dobavljača.
Koliko je SAD zavisan od uvoza automobila
Veoma. Oko 50 posto od približno 16 miliona novih putničkih vozila prodatih u SAD-u tokom 2024. godine sklopljeno je van zemlje, prema podacima istraživačke firme GlobalData. Većina tih vozila uvezena je iz pet zemalja: Meksika, Japana, Južne Koreje, Kanade i Njemačke. Čak i legendarni američki brendovi proizvode veliki dio svojih automobila u inozemstvu. Najveći američki proizvođač automobila General Motors ujedno je i najveći uvoznik, prošle godine uvezao je 1,23 miliona vozila, uključujući više od 400.000 iz svojih fabrika u Južnoj Koreji, gdje sklapa jeftinije SUV modele Chevrolet Trax i Trailblazer.
Bloomberg
Procentualno, 46 posto GM-ove prodaje u SAD-u čine uvezena vozila. Time je ta kompanija više izložena carinama nego njeni rivali iz Detroita, Ford i Stellantis, ali i u boljoj poziciji u poređenju s većinom evropskih i azijskih konkurenata.
Toyota je drugi najveći uvoznik automobila u SAD, s tim da ti automobili čine nešto više od polovine njenih američkih prodaja. Kompanija je prošle godine uvezla 1,2 miliona vozila u SAD, uključujući više od 500.000 iz Japana. Hyundai je, s druge strane, poslao 1,1 milion vozila u SAD, uključujući modele brendova Kia i Genesis, što je činilo gotovo dvije trećine njegovih američkih prodaja. Velika većina tih automobila dolazi iz matične Južne Koreje.
Bloomberg
Postoji li vozilo koje je 100 posto napravljeno u Americi
Ne. Značajan dio sadržaja u vozilima sklopljenim u SAD-u potječe iz fabrika u inozemstvu. Zvanični dokument Bijele kuće navodi konzervativnu procjenu da u prosjeku 50 posto komponenti dolazi izvan SAD-a, ali je vjerovatniji broj bliži 60 posto.
Automobilska industrija Sjeverne Amerike izrazito je međusobno povezana. Sporazumi USMCA i njegov prethodnik Nafta omogućili su proizvođačima da praktično posluju bez granica više od 30 godina, koristeći prirodne resurse Kanade, jeftinu radnu snagu Meksika i ogroman potrošački kapacitet SAD-a. Sirovine i dijelovi često putuju između ove tri zemlje više puta prije nego što završe u sklopljenom automobilu. Zbog toga će raspodjela novih carina za vozila prodavana u SAD-u biti izuzetno složen posao.
Bloomberg
Kako carine utječu na Teslu
Tesla važi za jednog od proizvođača automobila koji će najmanje osjetiti posljedice Trumpovih carina na automobile, budući da sve električne automobile koje prodaje u SAD proizvodi u fabrikama u Californiji i Texasu.
Međutim, samo između 60 i 75 posto komponenti koje Tesla koristi za ta vozila proizvodi se u Americi ili Kanadi, u zavisnosti od modela, prema dokumentu američke Nacionalne uprave za sigurnost saobraćaja (NHTSA) iz 2024. godine. Većina preostalih dijelova dolazi iz Meksika.
Kada je administracija Donalda Trumpa pozvala Teslu da iznese stav o trgovinskim mjerama vlade, kompanija je poručila da je njena mogućnost da nabavlja sve dijelove u SAD-u ograničena. "Čak i uz agresivnu lokalizaciju lanca snabdijevanja, određene dijelove i komponente je teško ili nemoguće nabaviti unutar Sjedinjenih Američkih Država", naveli su neimenovani predstavnici Tesle u pismu upućenom trgovinskom predstavniku SAD-a Jamiesonu Greeru, datiranom na 11. mart.
Kako su proizvođači automobila reagirali na Trumpove carine
Mnoge kompanije povukle su svoje finansijske prognoze za godinu zbog neizvjesnosti oko carina. Neki proizvođači, poput Stellantisa (vlasnika Jeepa), pauzirali su proizvodnju u Kanadi i Meksiku, dok su drugi najavili povećanje proizvodnje u SAD-u. General Motors, naprimjer, planira uložiti četiri milijarde dolara u proširenje proizvodnje u američkim fabrikama u naredne dvije godine, kako bi smanjio izloženost uvozu iz Meksika.
Kompanija se nada da će premještanje dijela proizvodnje dijelova, unutrašnje uštede i druge mjere nadoknaditi bar 30 posto od ukupnih pet milijardi dolara, koliko će ih carine ove godine koštati.
U međuvremenu, Ford očekuje da će mu carine smanjiti dobit u 2025. za oko tri milijarde dolara i nada se da će milijardu od toga nadoknaditi mjerama štednje. Kompanija je nudila popuste na gotovo cijelu paletu modela tokom većeg dijela godine, kako bi zadržala kupce u prodajnim salonima. Također je povećala maloprodajne cijene za tri modela proizvedena u Meksiku, za čak 2.000 dolara, prema internom dopisu dilerima koji je došao do Bloomberg Newsa.
Bloomberg
Ovaj pritisak na profit pokazuje da su proizvođači automobila do sada radije apsorbirali dodatne troškove carina nego povećavali cijene. Međutim, zalihe automobila proizvedenih prije uvođenja carina uskoro će se istrošiti. Posmatrači industrije široko očekuju da će cijene početi rasti kasnije tokom godine.
Izvan američkih proizvođača, japanski Nissan Motor Co., koji je već suočen s teškoćama, odlučio je prestati prodavati dva SUV modela proizvedena u Meksiku na američkom tržištu i poništio je raniju odluku da smanji proizvodnju modela Rogue u svojoj fabrici u Tennesseeju.
Bloomberg
Mercedes-Benz Group AG planira do 2027. premjestiti proizvodnju "ključnog modela" u svoju fabriku u Alabami. Međutim, također razmatra mogućnost povlačenja svojih najjeftinijih vozila poput kompaktnog SUV-a GLA s tržišta, jer bi carine mogle pretvoriti ionako male profitne marže u gubitke, ako se dodatni troškovi ne prebace na potrošače, izvještava Bloomberg.
Kako će Trumpove carine utjecati na cijene automobila u SAD-u
Američki vozači su i prije uvođenja carina bili pod pritiskom. Prosječna cijena novog putničkog vozila u SAD-u iznosila je oko 47.500 dolara u martu, što je 22 posto više nego prije pet godina, prema podacima kompanije Kelley Blue Book. Kako su cijene automobila rasle, a visoke kamatne stope poskupjele finansiranje, kašnjenja u otplati auto-kredita bila su blizu najvećih u posljednjih 30 godina u martu. Sada su i uvozne takse dodat faktor koji prijeti da dodatno podigne cijene.
Proizvođači automobila i dijelova mogu apsorbirati dio dodatnih troškova, ali će u većini slučajeva bar dio tih troškova na kraju biti prebačen na potrošače.
Posebno bi moglo doći do rasta cijena kod jeftinijih modela, jer se mnogi od njih proizvode van SAD-a kako bi se maksimalno uštedjelo na već niskim profitnim maržama. Ford, naprimjer, sklapa svoj kompaktni pikap Maverick, čija osnovna cijena iznosi 27.000 dolara, u Meksiku, dok GM iz Južne Koreje uvozi Buick Envista, koji startuje od 25.095 dolara.
Bloomberg
Mnogo se spekulira o tome za koliko bi automobili mogli poskupjeti zbog carina, ali opći konsenzus je da se radi o hiljadama dolara.
Uzimajući u obzir izmjene koje je Trump unio u politiku carina, konsultantska kuća Anderson Economic Group procjenjuje da bi cijene mogle porasti za više od 12.000 dolara kada je riječ o luksuznim SUV vozilima, električnim automobilima i modelima sastavljenim u Evropi i Aziji. Čak i automobili proizvedeni u SAD-u sa značajnim domaćim udjelom mogli bi poskupjeti za 2.000 do 3.000 dolara.
Koliko će brzo carine utjecati na cijene automobila u SAD-u
Povećanja cijena možda se neće dogoditi odmah, jer prodavci obično drže zalihe novih automobila dovoljne za dva-tri mjeseca. Ipak, ubrzana kupovina vozila uoči stupanja carina na snagu smanjila je te zalihe brže nego inače, što bi moglo dovesti do cjenovnog šoka ovog ljeta.
Više cijene neće pogoditi samo nove automobile. Kako rastu cijene novih modela, mnogi kupci će se okrenuti polovnjacima, čime će i njihove cijene porasti. A kako će i autodijelovi uskoro potpasti pod carinski režim, popravke će postati skuplje, a i premije osiguranja mogle bi porasti kako bi pokrile više troškove servisiranja.
Koliko je lako prebaciti proizvodnju automobila u SAD
Neće doći do naglog porasta proizvodnje automobila u SAD-u. Proizvođači mogu pokušati povećati kapacitete u postojećim američkim fabrikama, ali otvaranje novih, bilo za sklapanje vozila ili proizvodnju dijelova, zahtijeva milijarde dolara i godine rada. Također, zatvaranje postojećih pogona u inozemstvu je skupo i kompleksno.
Da bi se opredijelile za takva ulaganja, kompanijama je potrebna stabilnost poslovnog okruženja, a Trumpova politika carina, koja se neprestano mijenja, ne nudi takvu sigurnost, carine mogu biti promijenjene za nekoliko dana, sedmica ili mjeseci, bilo naviše ili naniže.
Za neke proizvođače, ekonomika poslovanja u SAD-u možda jednostavno ne pije vodu. Prema analizi Bank of America, većini proizvođača dijelova je jeftinije da plate carinu od 25 posto nego da pokrenu proizvodnju u SAD-u.
Čak i ako Trump uspije podstaknuti kompanije da prave više vozila u SAD-u, to ne garantira otvaranje velikog broja radnih mjesta, jer bi proizvođači mogli da se oslone na automatizaciju kako bi zadržali niske troškove proizvodnje.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...