Novi rekordi za zlato i srebro – šta se dešava na tržištu

Cijene zlata i srebra postavljaju nove rekorde. Početkom ove sedmice zlato je prvi put u historiji doseglo cijenu od 5.100 dolara za uncu. Srebro je također skočilo na rekordan nivo iznad 110 dolara za uncu. Prije godinu dana cijena zlata je bila 2.800 dolara za uncu, što znači da je od prošlog januara dobilo oko 83 posto na vrijednosti, mjereno u dolarima.

Srebro je poraslo još snažnije. Prije godinu dana cijena srebra kretala se oko 30 dolara za uncu, a početkom ove sedmice dosegla je 110 dolara, što znači rast od oko 255 posto.

Šta potiče rast cijena plemenitih metala i kakve su šanse da cijene nastave rasti?

"Rast cijene srebra za nas u Centru Zlata nije bio veliko iznenađenje jer već godinama analiziramo tržište. Pitanje nikada nije bilo je li srebro potcijenjeno ili hoće li njegova cijena jednog dana snažno porasti, već samo kada će se to dogoditi", odgovorili su za Bloomberg Adriju iz kompanije koja trguje investicijskim zlatom i srebrom.

Centar Zlata pritom bilježi velik porast interesa za investicijsko srebro u obliku srebrenjaka i srebrenih poluga u posljednjih 12 mjeseci.

"Prema našim procjenama, potražnja za investicijskim srebrom u tom se razdoblju udvostručila", poručili su iz kompanije, uz upozorenje da bi na evropskom tržištu moglo doći do nestašice fizičkog srebra.

Zašto raste srebro?

Među glavnim razlozima snažnog rasta cijene srebra su geopolitičke napetosti, trgovinske napetosti, očekivanja o snižavanju kamatnih stopa američkog Feda te slabljenje američkog dolara. Ti faktori stvaraju ozračje nesigurnosti na svjetskim tržištima, što ulagače odvraća od rizičnih ulaganja i usmjerava ih prema sigurnim utočištima, navode u Centru Zlata.

Uz povećanu investicijsku potražnju za srebrom raste i industrijska potražnja zbog njegove primjene u brojnim tehnologijama budućnosti – od solarnih panela, vjetroelektrana i drugih održivih tehnologija pa sve do vojne opreme, mikroprocesora, 5G antena, mobilnih telefona i podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju.

U Centru Zlata ponovo upozoravaju da bi na evropskom tržištu moglo doći do nestašice fizičkog srebra.

Istovremeno, ponuda srebra već je petu godinu zaredom ograničena zbog nedovoljne rudarske proizvodnje. Osim toga, Kina je nedavno ograničila izvoz ključnih metala, uključujući srebro, što dodatno sužava globalnu ponudu.

"Sve to predstavlja snažnu fundamentalnu osnovu za dugoročni rast cijene srebra", poručili su.

Koliko brzo i snažno je cijena srebra rasla pokazuje podatak da je srebro tek prošle godine premašilo nominalni rekord iz 2011., kada je doseglo 37 dolara za uncu.

Bloomberg

 

Iznenadio je intenzitet rasta cijena

"Rast cijena zlata i srebra nije nas iznenadio jer smo ga, kod zlata zbog rekordnih kupovina centralnih banaka, a kod srebra zbog višegodišnjeg deficita između ponude i potražnje, i najavljivali i očekivali. No intenzitet rasta iznenadio je gotovo sve", komentirao je za Bloomberg Adriju zbivanja na tržištu Peter Slapšak iz kompanije Elementum.

Slapšak, koji je još prije gotovo godinu dana tačno predvidio mogućnost snažnog rasta cijene srebra, smatra da srebro i dalje ima potencijal rasta, "ali nakon tako brzog rasta obično uvijek slijedi razdoblje konsolidacije cijene".

"To znači da je prije novog rasta uobičajena korekcija cijene, tokom koje se uspostavlja novi nivo potpore. Teško je procijeniti gdje je taj nivo, kao i kada će tačno do korekcije doći. Važno je imati na umu da kod srebra i dalje postoji strukturni deficit koji traje već godinama i koji se ne može ukloniti u kratkom roku", istaknuo je Slapšak.

Iako rast cijena uvijek privlači nove kupce i dodatne kupovine, Slapšak upozorava da cijene zlata i srebra osciliraju u oba smjera, pa ulaganje u plemenite metale ne bi trebalo biti kratkoročno, već srednjoročno do dugoročno.

Hao Hong, glavni investicijski direktor kompanije Lotus Asset Management, rekao je za Bloomberg da cijena srebra ove godine "ima još puno prostora za rast te bi se do kraja godine mogla popeti na 150 dolara za uncu".

Zašto raste zlato?

Među ključnim razlozima rasta cijene zlata su kupovine centralnih banaka, koje u vremenima nesigurnosti gomilaju zlato. Tempo tih kupovina snažno je ubrzan 2022. godine, nakon što je zamrzavanje ruskih deviznih rezervi naglasilo privlačnost zlata kao imovine koju nije moguće zamrznuti, navodi Bloomberg.

Prema analizama Svjetskog vijeća za zlato (WGC), centralne banke su u 2025. godini povećale svoje zlatne rezerve kao stratešku zaštitu od valutnih i finansijskih kriza.

Podaci kompanije Metal Focus pokazuju da su neto kupovine zlata centralnih banaka znatno porasle na 200-400 tona po kvartalu nakon 2022. godine, dok su se prije toga kretale u rasponu od oko 100-200 tona po kvartalu.

Prije nekoliko dana, samo je poljska centralna banka najavila kupovinu 150 tona zlata, što će povećati njene rezerve na ukupno 700 tona zlata - poljska centralna banka trenutno posjeduje 550 tona zlata.

"Time će se Poljska svrstati među deset elitnih država s najvećim zlatnim rezervama na svijetu", saopćila je prošle sedmice poljska centralna banka.

Planirane kupovine, čija je vrijednost gotovo 23 milijarde dolara prema trenutnim tržišnim cijenama, veće su od ukupnih zlatnih rezervi velikih ekonomija poput Brazila i Meksika, izvještava Bloomberg. Navodi se i da je Poljska samo u 2025. godini kupila oko 100 tona zlata – više nego bilo koja druga centralna banka koja je svoje kupovine prijavila Međunarodnom monetarnom fondu.

Analitičari podižu prognoze

S obzirom na najave novih kupovina centralnih banaka, cijena zlata mogla bi nastaviti rasti, što potvrđuju i prognoze finansijskih institucija. Investicijska banka Goldman Sachs prošle je sedmice povisila svoju prognozu cijene zlata za kraj godine za više od 10 posto, s 4.900 na 5.400 dolara za decembar 2026.

Analitičari Goldman Sachsa očekuju da će kupovine centralnih banaka u 2026. godini u prosjeku iznositi 60 tona mjesečno, dok će centralne banke na tržištima u razvoju "vjerovatno nastaviti strukturnu diverzifikaciju svojih rezervi u zlato".