Srebro ulazi u 'zlatno doba', potražnja snažno raste i kulminira 2026.

Cijene srebra su u 2025. dosegle neviđene nivoe, rastući brzinom bez presedana u novijoj istoriji. Nakon što je u oktobru cijena unce prešla 54 dolara, bijeli plemeniti metal je vrlo brzo premašio i 57 dolara, udvostručivši vrijednost u odnosu na početak godine. Gotovo je izvjesno da će Fed u srijedu treći put zaredom smanjiti kamate, što će dati dodatni zamah metalima, jer niže kamate smanjuju atraktivnost tradicionalnih ulaganja i slabe dolar.

Za razliku od zlata, koje investitori tradicionalno smatraju najsigurnijim utočištem u turbulentnim vremenima, srebro sada vodi sopstvenu bitku - podstaknutu investicionim, ali i industrijskim faktorima. Višestruka primjena srebra u raznim, brzorastućim industrijama zapravo je njegov krucijalni adut - razlog zbog kojeg bijeli metal trenutno leti, dok zlato stagnira.

 

 

Globalni faktori koji podižu cijene

Rast cijene srebra dijelom je rezultat i globalne neizvjesnosti na finansijskim tržištima, izazvane geopolitičkim tenzijama, promjenama u ekonomskim politikama i najavama novih carina američke administracije. Investitori bježe od rizične imovine, tražeći sigurnije alternative, dok industrija bilježi rekordnu potražnju za sirovinama. Plemeniti metali, posebno zlato i srebro, od početka godine prednjače po prinosima u odnosu na tradicionalne imovinske klase, poput akcija i obveznica.

Srebro se, međutim, izdvaja svojom praktičnom upotrebom. Ono nije samo investiciono sredstvo, već i ključna industrijska sirovina. Njegova izvanredna provodljivost čini ga neophodnim u proizvodnji električnih vozila, baterija, 5G opreme, elektronike, medicinskih uređaja i robotike.

Poseban značaj ima u solarnoj industriji, gdje srebro u obliku paste (eng. silver paste) predstavlja kritičnu komponentu fotonaponskih ćelija. Kako instalacije solarnih sistema rastu, tako potražnja nadmašuje kapacitete rudnika. Disproporcija između potražnje i ponude je pojačana i rastom popularnosti ETF fondova vezanih za fizičko srebro, koji omogućavaju investitorima kupovinu metala bez direktnog posedovanja. Takav priliv kapitala u ETF još više smanjuje fizičke zalihe, vršeći pritisak na cijene.

Radnik pregledava srebrne granule u topionici rafinerije ABC u Sidneju, Australija / Bloomberg

 

Problemi u ponudi i rudarska ograničenja

Ponuda srebra je pred dugoročnim izazovima, jer je globalna rudarska proizvodnja suočena sa smanjenjem sadržaja rude, komplikovanim procesima eksploatacije i nedovoljnim ulaganjima u nova nalazišta.

Osim toga, najveći proizvođači - Meksiko, Peru i Kina - trpe regulatorne pritiske i nailaze na ekološke prepreke, što dodatno ograničava izvoz.

U Londonu, dominantnom tržištu spot trgovine, zalihe srebra su značajno smanjene, dok su tokom indijskog festivala u oktobru i dalje pritisnute visokim povlačenjem investitora. Cijena pozajmljivanja srebra dostigla je rekordne nivoe, a i sama spot cijena je skočila, što je dodatno naglasilo napetosti na tržištu.

Indijski kupci biraju srebrni nakit na Zaveri Bazaaru u Mumbaju, oktobar 2025. godine / BloombergBloomberg

 

Industrijska potražnja i očekivanja za naredne godine

Srebro je zbog svoje industrijske primjene posebno osjetljivo na makroekonomske promjene. Kada globalna ekonomija ubrzava, industrijska potražnja povlači cijene naviše, dok investitori reaguju u periodima recesija ili geopolitičke neizvjesnosti. Zbog svoje industrijske primjene, investicione vrijednosti i niže cijene u odnosu na zlato, srebro je posebno privlačno investitorima koji žele da diverzifikuju portfelj ili iskoriste prilike za špekulativna ulaganja.

Analize pokazuju da bi industrijska potražnja za srebrom do 2030. mogla nadmašiti proizvodne kapacitete, što će stvoriti dodatni pritisak na cijene i otvoriti nove prilike za investitore.

 

Tržište plemenitih metala

Cijene zlata su u 2025. takođe zabilježile snažan rast, podstaknute potragom za sigurnim investicijama i efektima varljivih ekonomskih politika. Ipak, srebro je u ovoj godini preuzelo glavnu ulogu, sa rastom od 100 odsto do početka decembra, za razliku od zlata koje je poraslo oko 60 odsto.

Cijena srebra je, u odnosu na zlato, podložnija volatilnosti zbog "tanjeg" tržišta (manjeg po obimu i likvidnosti) i ograničenih zaliha, a takav miks pojačava intenzitet tržišnih kretanja.

Kina i Indija ostaju najveći potrošači srebra, zahvaljujući ogromnim industrijskim bazama, velikom broju stanovnika i tradicionalnoj ulozi srebrnog nakita kao sredstva čuvanja vrijednosti. Pored industrijske i investicione upotrebe, vlade i kovnice troše značajne količine srebra na proizvodnju novčića i drugih proizvoda.

 

Sve u svemu, ova godina je pokazala da srebro više nije samo "mlađi brat" zlata, već ključna sirovina i investicioni instrument sa sopstvenom snagom i dinamikom. Industrijska potražnja, ograničena ponuda i globalna tržišna neizvjesnost podižu cijenu ovog metala do rekordnih nivoa i stvaraju potencijal za dalji rast u narednim godinama. Investitorima, srebro nudi priliku da učestvuju na tržištu metala koje odlikuju visoka volatilnost, snažna industrijska potražnja i jasni geopolitički i ekonomski pokretači - u praksi, to povećava šanse za profit (ali i rizik), podrazumjeva brže kretanje cijena i mogućnost diverzifikacije i, što je jednako važno, potreban je manji kapital za ulazak na tržište plemenitih metala.