Rast potražnje za naftom na svjetskom tržištu neće biti dovoljan da Rusija proda svu svoju naftu koju europske zemlje neće moći kupiti kada u veljači sljedeće godine u potpunosti stupe na snagu sankcije zabrane uvoza ruske nafte.
Zbog prelaska s plina na naftu raste potražnja za crnim zlatom, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) u izvješću za kolovoz navodi da je povećala očekivanja rasta potražnje u 2022. za 380.000 barela dnevno na 2,1 milijun barela dnevno. Za cijelu 2022. godinu svjetska potražnja za naftom iznosit će 99,7 milijuna barela dnevno, a sljedeće godine porast će na 101,8 milijuna barela dnevno.
Iako trenutno nema zamjetnih problema u opskrbi, pad ponude na tržištu očekuje se kada 5. veljače u punoj mjeri stupe na snagu sankcije Europske unije na rusku naftu. Naime, IEA navodi da će milijun barela naftnih derivata dnevno i 1,3 milijuna barela sirove nafte iz Rusije dnevno tada morati pronaći nova odredišta. Tako se očekuje smanjenje ponude ruske nafte na tržištu za oko 20 posto.
Međutim, IEA je u svom posljednjem izvješću povećala očekivanja opskrbe za ostatak godine budući da je pritisak na rusku naftu i dalje ograničen. Od početka rata u Ukrajini ruski izvoz nafte u EU, SAD i Japan pao je za gotovo 2,2 milijuna barela dnevno. Unatoč tome, posljedice za Rusiju nisu bile velike jer je domaća potražnja rasla, a dio nafte odlazio je u Kinu, Indiju i Tursku.
U srpnju je ruska proizvodnja nafte pala za 310.000 barela dnevno u usporedbi s prijeratnom razinom u Ukrajini. Ukupan pad ruskog izvoza iznosio je 580.000 barela dnevno.
Na globalnoj je razini potražnja za naftom dosegla najvišu razinu od kraja pandemije u srpnju na 100,5 milijuna barela dnevno. Do ovakvog trenda došlo je jer su članice OPEC+, iako minimalno, povećale proizvodnju. Osim toga, proizvodnja u Kanadi, Kazahstanu i Sjevernom moru oporavila se nakon završetka radova.
Fjučersi sirove nafte WTI porasli su za 0,48 posto na 92,04 dolara po barelu u 10.40 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Bloomberg Chartmaker
.webp){kind=icon}
