.webp){kind=icon}
Promjene cijene plina najviše će ovisiti od toka rata u Ukrajini, kazali su Bloombergovi analitičari koji su uradili detaljnu analizu izgleda cijena plina. Za Vas donosimo pregled njihove analize te tri potencijalna scenarija za budućnost.
Do 2021. godine ruski plin je zadovoljavao 30 do 40 posto europske potražnje za plinom. Pored toga, "slabost" Europe se pokazala u ograničenim kratkoročnim mogućnostima diversifikacije opskrbe plinom. Naime, naši analitičari naglašavaju kako se između 30 do 50 posto ruskog uvoza može zamijeniti LNG-om, povećanjem opskrbe iz Norveške i sjeverne Afrike, odnosno obnovljivim izvorima i nuklearnom energijom.
Slabosti sada dolaze na vidjelo.
Cijena plina na holandskom TTF čvorištu je oko 165 eura po megavat-satu. Prije rata u Ukrajini cijena se kretala oko 80 eura po megavat-satu, što ukazuje da je rat uduplao cijenu plina.
Tri moguća scenarija
Analitičari Bloomberg Adrije predviđaju tri scenarija za narednih 12 mjeseci - "olakšani", "prošireni" i "eskalirajući" scenario.
Prvi je najpovljniji i olakšavajući za sve u Europi. Ukoliko se rat u Ukrajini okonča, u narednih godinu dana možemo očekivati prijeratne cijene plina. To jeste između 70 i 80 eura po megavat-satu. Dodatni razlog mogućeg pada cijena prirodnog plina je veća potražnja za tečnim plinom (LNG).
"Prošireni scenario" bi reflektirao odugovlačenje sukoba između Rusije i Ukrajine na cijene pline. Produljeni sukob bi podigao cijene plina. Analitičari predviđaju da bi u tom slučaju mogli očekivati između 110 i 130 eura po megavat-satu.
"Eskalirajući scenario" predviđa skok cijena plina ukoliko dođe do eskalacije sukoba između zvanične Moskve i Kijeva. Cijene se predviđaju između 200 i 260 eura po megavat-satu. Dodatni teret bi bio i poremećaj u protoku ruskog plina preko Sjevernog toka 1.
Skladišta za zimu
Europa pokušava obezbjediti zalihe plina kako bi osigurali sigurno snabdijevanje tijekom zime kao i potencijalno limitiranje rasta cijena plina. U prosjeku, europska skladišta popunjena su oko 66 posto što je još uvijek daleko od ciljanih 80 posto do početka zime.
Analitičari Bloomberg Adrije naveli su da je isporuka plina kroz Sjeverni tok 1 ključan za obuzdavanje cijena plina kao i za sigurnost snabdijevanja. Njihova očekivanja su da će smanjena isporuka plina biti podijeljena među europskim zemljama, kao i da će takva okolnost zadržati visoke cije plina.
Smatraju da će potražnja za plinom do kraja godine biti niža u odnosu na 2021. godinu. Kao razlog navode visoku cijenu plina u uvjetima nestašice i prelaska na alternativne izvore energije među kojima je i ugalj.
Unutar EU-a odgoda zatvaranja termoelektrana (TE) je dobila zeleno svjetlo te su nove TE vidjele svjetlo dana. Pored štetnosti po okoliš izazov termoelektranama ponovno stvara europska ovisnost Rusiji jer 45 posto uglja koji se koristi u Europi je ruski.
"Nove" alternative
Snažni protivnik nuklearnoj energiji je Njemačka koja je isključila tri nuklearne elektrana, a očekuje se da će preostale tri biti zatvorene do kraja godine. Smatraju da su troškovi i rizici veći od potencijalne koristi.
Obnovljiva energija pak ne može da prevaziđe efekte snabdijevanja od potencijalnih ruskih praznina.
Uprkos većoj potražnji tečnog gasa (LNG), uvoz je ograničen zbog transportnih uskih grla. Otvaranje LNG postrojenja u Njemačkoj i Grčkoj će se dodatno povećati uvoz tečnog gasa. Očekuje se da će uvoz LNG biti povećan za 40 posto u 2022. godini u odnosu na prošlu.
Adria regija
Adria regija dosta ovisi od događaja u Europskoj uniji. Uz to, ova regija je ovisna od ruskog plina. Bosna i Hercegovina uvezla je 32,5 milijna kubnih metara plina u ožujku što je rast od tri milijuna u odnosu na prethodnu godinu. Posljednji podatci, za svibanj, ukazuju da je uvoz veći za milijun u odnosu na isti period prethodne godine.
Srbija je najveći potrošač plina u Adria regionu. Troši oko šest miliona kubnih metara plina dnevno tokom ljeta, a tokom zime između 11 i 15 miliona kubnih metara. Ona bilježi rast uvoza od 18,9 posto isključivo zahvaljujući uvozu iz Rusije, Bosna i Hercegovina plus od 8,3 posto, dok sve ostale zemlje bilježe pad uvoza.
Vodeća je Hrvatska koja je u zadnjih šest mjeseci (zaključno sa svibnjem) uvezla 12,8 posto plina manje nego u istom razdoblju prošle godine, Sj. Makedonija bilježi pad uvoza od 8,7 posto, a Slovenija od 3,7 posto.
Bloomberg Adria
Potrošnja plina najviše je reducirana u Hrvatskoj, u prosjeku za 9,8 posto u zadnjih šest mjeseci (zaključno sa svibnjem) u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Slijedi Sjeverna Makedonija s padom od 9,5 posto i Slovenija s 3,7 posto.
-- Uz pomoć Suzane Peljto i Mire Soldića
