.webp){kind=icon}
Bilo da je riječ o kruhu ili crvenom luku, hrana ima moć podržati ili srušiti vodstvo jedne zemlje.
Način na koji zemlje osiguravaju temeljne prehrambene proizvode postaje sve više izborna tema diljem svijeta u kontekstu rata u Ukrajini i sada na Bliskom istoku.
Ovog vikenda s izborima na Novom Zelandu i Poljskoj počinje ciklus koji će u idućih osam mjeseci na birališta odvesti četvrtinu globalnog stanovništva. Nakon te dvije zemlje, na red dolaze Argentina, Nizozemska i Egipat, a onda Indonezija i Indija u 2024. Među tim zemljama su neke koje su glavni proizvođači raznih proizvoda važnih za prehranu poput riže, mlijeka ili sojine sačme. Neke su pak ključne za protok važnih vrsta robe kao što je pšenica.
Političari imaju fokus na dvama elementima, potrošačima i proizvođačima. Tako neke vlade kane ostati na vlasti ograničavanjem izvoza prehrambenih proizvoda, predlažući mjere za zaštitu ruralnih zajednica ili nastojanjem da uspore primjenu klimatskih politika koje bi pogodile poljoprivrednike.
Hrana je tek jedna od izbornih tema, no ima globalne reperkusije. Politika može utjecati na globalnu trgovinu, cijene i ekonomije država ovisnih o uvozu. Ćudljive vremenske prilike su u međuvremenu izazivale štetu na poljoprivrednom zemljištu od SAD-a do Kine, a fenomen El Niño vratio se prijeteći izazivanjem novih problema.
Onda je tu rat. Prije ruske invazije Ukrajina je izvozila više žitarica nego cijela Europska unija i osiguravala opskrbu za globalnu trgovinu više od 50 posto ukupnih količina suncokretova ulja.
Sukob između Hamasa i Izraela može preko cijene nafte imati učinak na proizvodnju hrane.
"U svijetu smo u kojemu se svi okreću domaćim pitanjima. Takav svijet protekcionizma pokretan izborima, polarizacijom i prema sebi okrenutom unutarnjom politikom može se dosta raširiti", smatra Tim Benton, specijalist za sigurnost hrane u londonskom institutu Chatham House.
Političari imaju razloga biti nervozni. Rast cijena hrane može potaknuti prosvjede po svijetu. To je 2011. pridonijelo prosvjedima u okviru Arapskog proljeća. U međuvremenu, središnji bankari i vlade posvuda se bore kako bi ograničili troškove za hranu koji nadmašuju temeljnu inflaciju.
Ključna područja pod pritiskom rasta cijena hrane
Klimatske politike su se pojavile kao razdjelnica između ljevice i desnice. U Europi su međusobno prožeta pitanja klimatskih promjena, globalizacije i zaštite lokalne proizvodnje povezana s rastom radikalnijih stranaka, navodi tvrtka koja se bavi procjenama rizika i strateškim savjetovanjem Verisk Maplecroft.
"Kad govorite o vrlo polariziranim izborima s velikom neizvjesnošću oko pobjednika, kampanja na te teme za neke skupine može značiti razliku između pobjede i poraza", rekla je analitičarka u toj tvrtki Jimena Blanco.
Najveći svjetski izvoznik mlijeka Novi Zeland obvezao se umanjiti pogubni utjecaj poljoprivrede na okoliš, no farmeri nisu sretni jer oporezivanje stakleničkih plinova koje stvaraju krave prijeti njihovu poslovanju.
Uoči izbora, vlada je implementaciju takozvanog naplaćivanja emisija ovaj vikend odgodila do 2025.. Opozicija želi da se to odgodi do 2030.
U Nizozemskoj, drugom najvećem svjetskom poljoprivrednom proizvođaču, farmeri su se prometnuli u političku snagu uoči izbora u studenome. Cilj da se emisije dušika do 2030. prepolove doveo je do prosvjeda, pa je nova stranka Pokret farmera-građana (BoerBurgerBeweging) sada četvrta u anketama i najveća u gornjem domu nizozemskog parlamenta. Vladajuća koalicija odustala je od cilja 2030. godine.
Cijene hrane i njezine proizvodnje bile su i ključne teme u žestokoj predizbornoj kampanji u Poljskoj pred nedjeljne izbore. Prošlog puta oko dvije trećine poljoprivrednika podržalo je nacionalističku stranku Pravo i pravda (Prawo i Sprawiedliwość) koja nastoji osigurati treći uzastopni mandat. Rat u Ukrajini, rastuće cijene i suša naveli su poljoprivrednike na kritiku vladajućih koji su, kako bi ih umirili, produljili embargo na ukrajinsko žito suprotno stajalištu Europske unije.
Nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio žalbu na Svjetsku trgovinsku organizaciju smatrajući upitnom poljsku solidarnost, poljski čelnici su ga upozorili da bi njegova retorika mogla ugroziti buduće isporuke oružja.
Pravo i pravda, koja se bori protiv proeuropskih liberalnih suparnika, privlači poljoprivrednike i obećanjem da će supermarketi nuditi više domaćih proizvoda.
Čak i vođa oporbe i bivši visoki europski dužnosnik Donald Tusk, kako bi pridobio poljoprivrednike, obećao je kompromis s EU-om oko zabrane uvoza ukrajinskog žita.
Predsjednički izbori u Argentini su na programu tjedan dana kasnije. Ta je država jedan od glavnih svjetskih izvoznika govedine, kao i sojine sačme te kukuruza koji su važni za prehranu stoke u drugim zemljama. No poljoprivrednici nisu mogli u cijelosti iskoristiti potencijal svojih polja zbog godina izvoznih poreza kako bi se povećali državni prihodi i obuzdala inflacija koja je iznad 100 posto.
Libertarijanski kandidat Javier Milei, koji neočekivano vodi u anketama, planira dopustiti izvozni rast i prestati s politikom koja je ograničavala poljoprivredne investicije. On želi i da se u Argentini kao valuta ne koristi tamošnji peso, već američki dolar.
Za farmere je ključno hoće li im ostati više novaca da investiraju u proizvodnju.
Ukrajinski seljak tijekom sjetve suncokreta
Jedan od velikih svjetskih izvoznika pšenice Egipat bolje od mnogih država poznaje snagu hrane u politici. Rast cijena pšenice pridonio je nezadovoljstvu za Arapskog proljeća kada je palo više vlada arapskih zemalja.
Uoči prosinačkih izbora, vlasti u Kairu nastoje sniziti cijene potrošačkih roba. Već je zabranjen izvoz crvenog luka kako bi se kontrolirala cijena te se sa središnjom bankom koordinira politika da se osigura dovoljna količina novca za kupnju hrane i spuštanje cijena.
Hrana je osjetljiva tema i u Indiji, zemlji u kojoj su vladajuće stranke gubile izbore jer nisu mogle kontrolirati cijenu crvenog luka.
Stabilne cijene su ključne za premijera Narendru Modija koji će iduće godine biti u utrci za treći mandat.
Iako se inflacija prošli mjesec vratila na ciljanu razinu zbog pada cijena hrane, još uvijek su cijene žitarica, mahunarki i začina dosta iznad prošlogodišnje razine.
Vlada razmišlja o novčanoj potpori malim poljoprivrednicima koji su joj glavna biračka baza. Najveći svjetski izvoznik riže je ograničio isporuke povećavajući rizik od nestabilnosti u Aziji i Africi.
Indonezijska demokratska stranka (Partai Demokrasi Indonesia Perjuangan) predsjednika Joko Widode je sigurnost hrane navela kao prioritet dok ta zemlja nastoji smanjiti ovisnost o njezinu uvozu.
Indonezija proizvodi više palmina ulja no itko drugi i sve više te robe usmjerava prema biogorivima, čime nastoji smanjiti rastuće račune za uvoz dizela. Ciljevi su ambiciozni i bilo kakav dramatičniji poremećaj može imati posljedice na tržištu hrane.
Proizvodnja palmina ulja značajan je faktor i u uništavanju šumskih površina. No provedba mjera da se to spriječi nije dosljedna jer izborni razlozi često odvraćaju vlast od sukoba s poljoprivrednicima.
