.webp){kind=icon}
Dok Rusija izvozi rekordne količine pšenice, a Ukrajina pokušava da zaobiđe njihove blokade, gomila se velika konkurencija za Srbiju, čija se skladišta sve više pune pšenicom i kukuruzom. Zbog velike ponude, cijene pšenice su znatno pale u odnosu na prethodnu godinu.
Fjučersi na pšenicu su oko 26 odsto niži ove godine nakon velikih žetvi u dijelovima sjeverne hemisfere, uključujući i Rusiju, koja se učvršćuje kao najveći svjetski izvoznik.
Međutim, iako cijene padaju, eskalacija situacije između Rusije i Ukrajine ima potencijal da to preokrene, rekla je direktorica Udruženja za unapređenje proizvodnje i izvoza žitarica i uljarica Žita Srbije Sunčica Savović. Teško je prognozirati da li će cijene te robe rasti, jer ni ne tako davni napad drona na ukrajinske silose u dunavskoj luci Izmail nije pokrenuo rast na duže staze, rekla je ona za Betu.
Savović je istakla da domaće tržište poljoprivrednih proizvoda dijeli sudbinu regionalnog i svjetskog tržišta žitarica i uljarica, koje je preplavljeno tim proizvodima iz Ukrajine i drugih zemalja, pa je konkurencija velika, a cijene su niske.
Iako se Ukrajina suočava sa blokadom, prvi brod sa žitaricama napustio je ove nedjelje ukrajinsku luku Černomorsk, dok Kijev pokušava da zaobiđe rusku blokadu, piše Bloomberg. Cijena pšenice je nakon toga nastavila da pada.
Jedan od dva broda napustio je Černomorsk sa 3.000 tona pšenice u utorak ka Bosforu, objavio je ministar za infrastrukturu Oleksandr Kubrakov na platformi X, koja se ranije zvala Twitter. Još jedno plovilo se nalazi u luci i natovareno je pšenicom za Egipat, dodao je on.
Prerano je znati da li će ovaj pokušaj Kijeva značajno pomoći izvozu. Tržište čeka odgovor Rusije, koja je navela da će tretirati svaki brod koji se uputi ka ukrajinskim lukama kao da potencijalno nosi oružje. U avgustu je ruska mornarica pucala na brod kako bi ga primorala da se zaustavi radi provjere.
Puna skladišta
U međuvremenu, višak žitarica opterećuje srpska skladišta, dok logistički i transportni problemi otežavaju izvoz, rekla je Savović.
Srbija će, poslije berbe kukuruza, ove godine imati višak oko 2,5 miliona tona, isto toliko pšenice, i oko 100.000 tona suncokreta, a izvoz sada značajno otežavaju logistički problemi, nedostatak transportnih sredstava i njegovi troškovi.
Dodala je da je od marta do aprila prošle godine izvoz bio i zabranjen, a poslije toga, do kraja jula, otežan zbog uvedenih kvota, što je nepovratno uticalo na smanjenje likvidnosti u žitarskom sektoru Srbije. Posljedice toga, kako je rekla, osećaju svi u lancu, od proizvođača do izvoznika. Najbolja strategija je, prema njenim riječima, oko 30 odsto pšenice i drugih ratarskih proizvoda prodati pred žetvu ili berbu, 30 u žetvi, a na zalihama ostaviti trećinu roda.
Savović je rekla da su skladišta preopterećena viškovima robe i da će, poslije berbe kukuruza morati da se krene sa prodajom neke od žitarica i uljarica da bi se ona rasteretila.
I kada pšenica nađe tržište, ne može da se izveze, prema riječima Savović, zbog logističkih prepreka, transporta i njegove visoke cijene ili nedostatka finansijskih sredstava izvoznika da zakupe po 10-20 barži da bi utovarili prekomorski brod za Afriku ili jugoistočnu Aziju.
