.webp){kind=icon}
Promjene u tehnologiji za solarne panele ubrzavaju potražnju za srebrom, što povećava probleme u isporuci tog metala dok istodobno na horizontu nisu vidljive nove proizvodne mogućnosti.
Srebro pruža provodljiv sloj na prednjem i stražnjem dijelu silikonskih solarnih ćelija. No, u proizvodnji se sada počinju koristiti sve učinkovitiji oblici ćelija koje koriste puno više srebra, pa bi to, logično, trebalo samo dodatno povećati ionako rastuću potražnju.
Solarna postrojenja zasad predstavljaju relativno mali udio u ukupnoj potražnji za srebrom, no taj udio neizbježno raste. Prije devet godina trošilo se oko pet posto srebra u tu svrhu, sada je ta brojka na oko 14 posto.
Najveći rast je vidljiv u Kini koja će ove godine instalirati više solarnih panela no što je njihova ukupna količina u SAD-u.
Industrija solarnih panela je odličan primjer koliko je potražnja za srebrom neelastična, kaže Gregor Gregersen, koji je utemeljio singapursku tvrtku za trgovinu srebrom Silver Bullion.
U dosadašnjem tijeku razvoja ove tehnologije korišteno je otprilike 10 miligrama srebra po jednom vatu, no novi načini izrade solarnih ćelija će trebati 13 ili čak 22 miligrama po vatu.
Ove godine se očekuje da bi proizvodnja srebra, koja je prošle godine ostala na istoj razini, mogla rasti dva posto, no potrošnja bi u industriji solarnih panela, kako se očekuje, mogla rasti četiri posto.
Potražnja za srebrom u industriji solarnih panela raste
Problem za kupce srebra je što je povećanje proizvodnje vrlo teško ostvariti zbog rijetkosti izvornih rudnika srebra. Naime, oko 80 posto proizvodnje srebra dolazi kao nusproizvod u rudnicima cinka, bakra ili zlata.
Da stvar bude teža, rudarske tvrtke ionako nisu previše voljne obvezati se na velika nova ulaganja, a marže kod srebra u usporedbi s drugim metalima su niže, pa ni pozitivni cjenovni signali nisu dovoljni da se radi na povećanju proizvodnje. Čak i novoodobreni projekti mogu biti desetljećima od realizacije.
Rezultat svega je da bi, prema studiji sa sveučilišta Novi Južni Wales, solarni sektor do 2050. mogao iscrpiti od 85 do 98 posto globalnih rezervi srebra. Količina korištenog srebra po solarnoj ćeliji će rasti i moglo bi trebati od pet do deset godina da bi ih se vratilo na sadašnje razine, procjenjuje jedan od autora studije Brett Hallam.
Kineske tvrtke istražuju mogućnosti za uporabu jeftinijih alternativa kao što je nanošenje bakra, no rezultati su dosad još nedovoljno dobri. Ipak, predsjednik najvećeg svjetskog proizvođača solarnih panela tvrtke Longi Green Energy Technology Zhong Baoshen smatra da su tehnologije koje koriste jeftinije metale već dovoljno uznapredovale i da će biti stavljene u masovnu proizvodnju kada cijene srebra narastu.
Potražnja za srebrom raste brže od proizvodnje
Trenutačna cijena srebra je oko 22,70 dolara za uncu, a ove je godine pala za oko pet posto. No, i takva je prilično iznad razina prije pandemije.
"Zamjene će izgledati zanimljivije kada srebro dođe do 30 dolara za uncu umjesto sadašnja 22 ili 23 dolara", smatra Philip Klapwijk, direktor konzultantske tvrtke iz Hong Konga Precious Metals Insights.
"Neće biti katastrofalnog scenarija u kojem ostajemo bez srebra, no tržište će uspostaviti ravnotežu na višoj cjenovnoj razini", kaže Klapwijk.
