text size
Rast cijena benzina u SAD i rekordno visoke cijene dizela ponovo pokreću pitanje da li bi predsjednik Donald Trump u mjesecima uoči izbora za Kongres mogao uvede mjere za obuzdavanje rasta cijena goriva.
Trumpova administracija je ove godine već preduzela korake u tom cilju poput privremenog stavljanja van snage zakona o pomorskom saobraćaju koji je na snazi već čitav vijek, kako bi olakšala transport nafte. Ipak, jedna mjera se iznova pojavljuje kao malo vjerovatna, ali ne i nemoguća opcija: zabrana izvoza ključnih derivata iz SAD, uključujući dizel i benzin.
Evo zašto je ta ideja ponovo aktuelna i šta bi ona značila za cijene goriva i globalna energetska tržišta.
Zašto sada
SAD nikada ranije nisu zabranile izvoz naftnih derivata poput benzina i dizela, ali su rat u Iranu i poremećaji u plovidbi kroz Ormuski moreuz izazvali najveći poremećaj u snabdijevanju energentima u istoriji. Istovremeno, novi sukobi između Ukrajine i Rusije dodatno su otežali isporuke goriva iz tog regiona.
Sve to je podiglo maloprodajnu cijenu dizela u SAD iznad šest dolara po galonu, prvi put u istoriji. Cijena benzina je, u međuvremenu, premašila četiri dolara po galonu, što je najviši nivo zabilježen u ovo doba godine.
Visoke cijene se odražavaju na budžete potrošača i širu ekonomiju uoči novembarskih izbora, dok istovremeno dodatno podstiču inflatorne pritiske.
Američke rafinerije proizvode gorivo gotovo rekordnim tempom, ali to malo doprinosi obnovi zaliha i snižavanju cijena u svijetu u kojem globalni geopolitički događaji i poremećaji u tokovima roba određuju cijene.
Trump je jasno stavio do znanja da želi niže cijene goriva na američkim pumpama. Međutim, s obzirom na to da je proizvodnja već blizu svojih maksimalnih kapaciteta, kao i na mjere koje je administracija već preduzela, malo je prostora za nove poteze kojima bi se cijene mogle dodatno sniziti dok sukobi na Bliskom istoku i između Rusije i Ukrajine i dalje traju.
Bloomberg
U SAD postoji oko 130 rafinerija. Prošle nedjelje one su svakog dana prerađivale nešto manje od 18 miliona barela sirove nafte u goriva, uključujući benzin, dizel i avionsko gorivo. Američki vozači i industrija potrošili su najveći dio te proizvodnje, ali je gotovo tri miliona barela ključnih transportnih goriva svakog dana odlazilo u izvoz. Upravo taj izvoz je u središtu debate o mogućoj zabrani.
Konsultantska kuća Rapidan Energy Group procenjuje da je vjerovatnoća uvođenja ograničenja izvoza 35 odsto. Iako je to relativno mala vjerovatnoća, i sama mogućnost kontrole izvoza izaziva zabrinutost u industriji, koja se godinama protivi toj opciji kao lošoj politici.
Kakave bi bile posljedice
Stručnjaci se uglavnom slažu da bi ograničavanje izvoza vremenom zapravo dovelo do rasta cijena goriva u SAD. To je u pismu tadašnjoj ministarki energetike Jennifer Granholm 2022. godine navela i industrijska lobistička grupa American Petroleum Institute. Isti zaključak iznio je i Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u izvještaju objavljenom početkom ove godine. Do sličnog zaključka došli su i ogranak Federalnih rezervi u Dalasu i Centar za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija u vezi sa ograničavanjem izvoza sirove nafte.
Jedan od ključnih problema je to što su američke rafinerije, uglavnom koncentrisane na obali Meksičkog zaliva, prilagođene i izvoznim tržištima. Naftovodi kojima bi se gorivo moglo transportovati iz tog regiona u druge dijelove zemlje već rade na granici kapaciteta ili blizu toga. Istovremeno, ograničena dostupnost tankera dodatno otežava transport goriva.
"Suočene s neisplativom, vjerovatno i gubitaškom proizvodnjom, rafinerije na obali Meksičkog zaliva neizbježno bi smanjile obim prerade, prerađivale manje sirove nafte i isporučivale manje količine derivata", navodi CSIS u svom izvještaju. To bi značilo manju ponudu benzina na domaćem tržištu nego prije bez zabrane, čime bi se djelimično ili u potpunosti poništio početni efekat povećanja zaliha i izvršio pritisak na rast upravo one cijene koju je zabrana trebalo da snizi.
Američka kontrola izvoza imala bi i velike posljedice po globalna energetska tržišta. Evropa, koja se već suočava s problemima u snabdijevanju gorivom zbog rata Rusije i Ukrajine, bila bi izložena dodatnim poremećajima. Isto bi važilo i za Aziju, koja se zbog sukoba na Bliskom istoku već suočava s nedovoljnim snabdijevanjem. Oba regiona ove godine sve više zavise od isporuka iz SAD.
Kolike su šanse da se zabrana uvede
Trumpovi najviši zvaničnici zaduženi za energetiku zasad nastoje da umanje značaj te ideje. Ministar energetike Chris Wright nedavno nije želio izričito da isključi mogućnost zabrane, ali je potom naglasio da je administracija usredsređena na povećanje proizvodnje i održavanju što većeg protoka energenata.
To je uglavnom u skladu sa širom Trumpovom energetskom politikom - ograničavanjem regulacije i podsticanjem proizvodnje.
Ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum rekao je u četvrtak na konvenciji Republikanskog nacionalnog komiteta da su sve opcije otvorene. Ipak, kao i Wright, ponovio je da je administracija usredsređena na povećanje domaće proizvodnje, uz napomenu da ograničavanje izvoza zapravo može da podigne domaće cijene.
O toj ideji se posljednji put ozbiljnije razgovaralo 2022. godine, tokom mandata predsjednika Joea Bidena, kada su cijene energenata naglo porasle zbog rata u Ukrajini. Zvaničnici Bele kuće tada su zatražili od američkog Ministarstva energetike da analizira moguće posljedice ograničavanja izvoza. Taj zahtijev uslijedio je nakon napetog sastanka sa predstavnicima industrije, kada su Granholm i drugi zvaničnici pozvali kompanije da smanje prodaju goriva u inostranstvu i iznijeli mogućnost uvođenja ograničenja. Zabrana, međutim, nikada nije uvedena.
To ipak nije sprečilo neke od velikih potrošača goriva da ponovo lobiraju za takvu mjeru.
Predstavnici American Loggers Council ove nedjelje su za Fox Business rekli da bi Trump trebalo da obustavi izvoz dizela. "Da napunite rezervoar kamiona za prevoz drveta, sada vam treba oko 1.350 dolara", rekao je izvršni direktor Scott Dane. "U problemu smo."
Ograničavanje izvoza energenata nije bez presedana. Iako SAD nikada nisu ograničile izvoz goriva, od 1975. do 2015. godine imale su 40-godišnju zabranu izvoza sirove nafte. Međutim, upravo ukidanje te zabrane jedan je od razloga zbog kojih je malo vjerovatno da bi SAD sada ograničile izvoz goriva. Pošto danas izvoze naftu i postale su jedan od najvećih dobavljača energenata svjetskim ekonomijama, takva mera bila bi u suprotnosti i sa Trumpovom politikom američke "energetske dominacije".