Kina nastoji napuniti svoje strateške zalihe sirove nafte jeftinom ruskom naftom, što je znak da Peking jača svoje energetske veze s Moskvom baš u trenutku kada Evropa radi na zabrani uvoza zbog rata u Ukrajini.
Peking je u razgovorima s Moskvom o kupovini dodatnih zaliha, tvrde izvori koji znaju za plan, a insistirali su da ostanu anonimni. Sirova nafta bi se koristila za punjenje kineskih strateških rezervi nafte, a razgovori se vode na nivou vlada uz malo direktnog uključivanja naftnih kompanija.
Dobra prilika
Nafta je ove godine ojačala nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali cijena njezine vlastite sirove nafte je pala jer se kupci udaljavaju kako bi izbjegli narušavanje reputacije ili finansijske sankcije. To je pružilo priliku Kini da jeftino napuni svoje velike strateške rezerve, koje se obično koriste tokom vanrednih situacija ili iznenadnih poremećaja.
Ministarstva vanjskih poslova Kine i Rusije nisu odmah odgovorila na zahtjeve za komentar. Detalji o obimu ili uslovima potencijalnog posla još nisu određeni, a nema garancija da će sporazum biti sklopljen, kazao je jedan izvor.
SAD i Velika Britanija obećale su zabraniti uvoz ruske nafte, a Evropska unija raspravlja o sličnim koracima, ali nafta iz proizvođača OPEC+ i dalje teče kupcima, uključujući Indiju i Kinu. Za azijske nacije, nafta s velikim sniženjima je previše dobra prilika da bi je propustili, što je jedan od razloga zašto je Kina nastavila preuzimati terete porijeklom iz Irana i Venezuele.
Rafinerije u Kini tiho su kupovale rusku naftu od invazije, čak i kada je Covid-19 ponovo uticao na potrošnju najvećeg svjetskog uvoznika sirove nafte. Očigledna potražnja za naftom prošlog je mjeseca pala za 6,7 posto na godišnjem nivou jer su stroge mjere izolacije milione ljudi zatvorile u njihove domove. Epidemija je ograničila daljnji rast cijena nafte, iako je Brent ove godine zabilježio rast više od 40 posto.
Kina javno ne objavljuje veličinu svojih zaliha sirove nafte, ali brojne kompanije koriste alate poput satelita za procjenu zaliha. Neki predviđaju da će nacija imati kapacitet skladištiti više od milijardu barela kombiniranih komercijalnih i strateških zaliha. Procjene trećih strana također pokazuju da su zalihe nedavno porasle zbog izbijanja Covid-19.
''Još uvijek ima prostora za nadopunjavanje zaliha i bila bi dobra prilika da to učine, ako se mogu nabaviti po komercijalno atraktivnim uslovima'', rekla je Jane Xie, viša naftna analitičarka u kompaniji Kpler za podatke i analizu.
Točenje rezervi
Kpler procjenjuje da su ukupne zalihe na 926,1 milion barela, u odnosu na 869 miliona barela sredinom marta - ali još uvijek šest posto niže od rekorda u septembra 2020. Poređenja radi, američke strateške rezerve nafte imaju kapacitet od 714 miliona barela, a trenutno su popunjene s oko 538 miliona barela.
Kina je prošle godine prodala naftu iz svojih strateških rezervi u historijskom potezu kako bi pokušala ukrotiti cijene nafte, koje su skočile dok su se glavne ekonomije oporavljale od pandemije. Akcija je imala mali trajni učinak, samo je iscrpila zalihe i povećala izglede da će Kina morati obnoviti zalihe po višim cijenama.
Nedugo nakon prodaje, SAD je imenovao Kinu zajedno s drugim velikim azijskim potrošačima nafte, uključujući Indiju i Japan kao učesnike u koordiniranom oslobađanju strateških rezervi. Nije jasno je li Kina iskoristila svoje zalihe za hitne slučajeve u sklopu ove inicijative koju predvode SAD.