.webp){kind=icon}
Rublja je skočila na najvišu razinu u posljednjih sedam godina te tako nastavio rast koji Rusija želi obuzdati i potaknuo raspravu u Moskvi o tome treba li središnja banka ciljati na "optimalni" tečaj.
Ruska valuta porasla je za čak 1,7 posto, na 55,44 za američki dolar, što je najjača razina od srpnja 2015. na temelju cijena na Moskovskoj burzi. To je ovogodišnji rast povećalo na 35 posto – najviše od svih svjetskih valuta – a na njega nije utjecalo ni snižavanje referentne stope za 1050 baznih bodova ni ublažavanje kontrole kapitala, uvedeno kao odgovor na zapadne sankcije.
Vladini dužnosnici oporavak hvale kao dokaz da je Rusija izdržala međunarodne sankcije nametnute zbog invazije na Ukrajinu, ali sve su oprezniji u pogledu jačanja tečaja koji potkopava izvoznu konkurentnost zemlje i proračunske financije.
Mjere ublažavanja središnje ruske banke nisu imale velik utjecaj na zamah rublja, koji je potaknut ograničenjima dolarskih transakcija i slabom potražnjom za dolarima uslijed kolapsa nacionalnog uvoza.
Najviši dužnosnici u vladi i središnjoj banci u ponedjeljak su iznijeli suprotna stajališta o cilju za tečaj rublje. Prvi potpredsjednik vlade Andrej Belousov rekao je kako su vlasti razgovarale o postavljanju ciljanog tečaja za rubalj koji bi dao prioritet gospodarskom rastu. "Optimalna" stopa je između 70 i 80 rubalja po dolaru, rekao je.
Nekoliko sati nakon što su se pojavili Belusovljevi komentari, visokopozicionirani središnji bankar apelirao je protiv takve promjene politike.
"Ako se provedu, sve ideje vezane uz ciljanje tečaja neizbježno će dovesti do smanjenja učinkovitosti i gubitka suvereniteta ekonomske politike koja se vodi", rekao je zamjenik guvernera Aleksej Zabotkin na saborskoj raspravi o proračunu.
Putinov bivši ministar financija Aleksej Kudrin rekao je kako Rusija vjerojatno neće razmotriti opciju ciljanja tečaja. Prema analitičarima, vlasti nemaju poluge za utjecaj na rusku valutu, čak i kad bi to željele. Dopuštanje strancima da prodaju imovinu moglo bi oslabiti rubalj, ali bi bilo politički nemoguće, smatra Dmitri Poljevoj, ekonomist u Locko Bank JSC-u.
Prokletstvo prihoda
Rublja je od početka ruske invazije na Ukrajinu žestoko fluktuirala.
Rat je u početku izazvao strmoglavi pad, na rekordno nisku cijenu od 121,5275 za dolar 10. ožujka, dok su SAD i Europa nastojali zemlju izolirati od međunarodnog financijskog sustava. No nakon što je Moskva izvoznicima nametnula obveznu prodaju u inozemnim valutama i od nekih kupaca energenata zahtijevala plaćanje u rubljima, napravljen je zaokret i zabilježen rast od 118 posto.
Iako je to Rusiji pomoglo izbjeći valutnu krizu, središnju banku je zabrinulo jer je smanjilo prihode od izvoza u lokalnoj valuti i poskupilo rusku robu u inozemstvu. Banka je odgovorila nizom mjera ublažavanja.
Ipak, rast tečaja nastavio se jer tržište očekuje još veće slabljenje kontrole kapitala i dodatne mjere za oživljavanje potrošnje i gospodarskog rasta.
Rublja je od ponedjeljka u 17 sati po moskovskom vremenu poraslao za 1,2 posto, na 55,74 za dolar.
