.webp){kind=icon}
Zlatna groznica za zeleno zaduživanje primiče se kraju. Etično zaduživanje ove bi godine na globalnoj razini prvi put trebalo zabilježiti pad pošto kupce odbijaju volatilnost i rast kamata. Do blagog oporavka moglo bi doći iduće godine, ali aranžeri i analitičari ne očekuju povratak eksponencijalnom rastu proteklog desetljeća tijekom kojeg je jedan isprva egzotični koncept postao imovinska klasa vrijedna 5,6 bilijuna dolara.
Mnogo je faktora koji sada utječu na usporavanje takvog zaduživanja, od rastuće regulative u Europi i političkog protivljenja ESG konceptu (eng. environmental and social corporate governance – upravljanje kompanijom uz obzir prema posljedicama za okoliš i društvo) u Sjedinjenim Američkim Državama, do strožih zahtjeva vjerovnika i zahtjeva bankara za više vremena kako bi pripremili transakcije. Na tržištu je zbog svega toga došlo do promjene od situacije u kojoj je vladala tzv. "zelemija" (eng. 'greenium', premija na "zeleno zaduživanje") do toga da ESG stoji lošije od konvencionalnog zaduživanja.
"Očekujemo da će zabrinutost zbog pretjeranih obećanja vezanih uz ESG te više kamatne stope biti otežavajuće okolnosti za ukupnu ponudu i da će emitirani iznos biti ispod maksimuma dosegnutog 2021. godine", rekla je Carolyn L. Campbell, analitičarka u banci Morgan Stanley.
Vodeće europsko tržište
Dok u bankama Morgan Stanley i Barclays predviđaju da će iduće godine na tržište stići nove ESG obveznice u iznosu tek nešto manjem od bilijun dolara, mnogi drugi igrači na tržištu se zbog nesigurnosti izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu suzdržavaju od prognoza. Globalna prodaja ESG i zelenih obveznica je ove godine dosegnula 870 milijardi dolara, 15 posto manje od 1,1 bilijuna dolara prodanih 2021. godine, pokazuju podaci tvrtke Bloomberg Intelligence (BI).
Za Europu, gdje ESG obveznice u ovom trenutku čine četvrtinu primarnog tržišta, očekuje se da će i dalje biti vodeće tržište s izdanjima vrijednim oko 350 milijardi eura. No čak i tamo ima izazova.
Državna postpandemijska socijalna potrošnja je u padu, a izdanja jednog drugog ključnog sektora – financijskih institucija – će biti niža zbog očekivanog pada općeg kreditiranja, procjenjuje tim analitičara ING Groep banke u čijem radu sudjeluje i Nadege Tillier.
Iznos globalnih izdanja ESG obveznica ove je godine prvi put u padu | Bloomberg
Stephan Kippe, šef ESG istraživanja u Commerzbanku, je o europskom ESG tržištu rekao kako je "stabilizacija vjerojatna za 2023." Dodao je da "rast u ovom segmentu tržišta nije izgledan ako ne dođe do iznenadnih događaja poput potencijalne odluke EU ili njenih članica da socijalne obveznice koriste kao način financiranja mjera za borbu protiv rastućih troškova energije".
Također, regulatori se sve oštrije postavljaju prema pretjeranim obećanjima, nakon što su zbog postavljanja prelakih ciljeva prilikom emitiranja obveznica na metu kritika došle kompanije poput Tesca ili Chanela. Zakonodavci žele proširiti dobrovoljne standarde pa da planovi za klimatsku tranziciju postanu obavezni za sve emitente novog duga. Iz industrije su već došla upozorenja da bi to moglo utjecati na razinu emitiranja novog duga.
"Potencijalni efekti na aktivnost održivih obveznica i čvrstu europsku vodeću poziciju nisu dobro proučeni", objavili su iz Međunarodnog udruženja tržišta kapitala. "Izlistavanje održivih obveznica u EU moglo bi se naći pod posebnim udarom", dodali su tamo.
U SAD-u se tržište također našlo na meti političara – ali u ovom slučaju republikanskih dužnosnika koji oštro kritiziraju ESG investiranje kao koncept. Snažna kritika mogla bi odgoditi ili smanjiti prodaju, smatraju u BNP Paribasu, najvećem ovogodišnjem globalnom aranžeru zelenih obveznica.
"Većina korporacija je zainteresirana za izdavanje ESG obveznica", rekla je Anne van Riel, šefica američkih tržišta kapitala održivih financija iz njujorške podružnice BNP Paribasa. "Istovremeno, zbog pažnje koju izaziva ESG, postoji i stav 'ako ćemo to raditi, onda to idemo napraviti kako treba'. Potrebno je više vremena za strukturiranje takvih transakcija, što u konačnici ima utjecaja na emitirane iznose", dodala je.
ESG transakcije za čije je zaključivanje 2021. trebalo nekoliko tjedana sada se dogovaraju mjesecima, posebno ako se obveznice vežu uz održivost, rekla je Van Riel. Slična je slika i iz perspektive kupca poput BlackRocka, najveće svjetske kompanije za upravljanje novcem.
Političko pitanje
Za Emily Weng, članicu tima odgovornog za tržište ESG obveznica u BlackRocku, pobuna protiv koncepta znači da moraju strogo provjeravati jesu li obveznice stvarno zelene.
"Ne mogu govoriti za cijelu kompaniju, ali voljela bih da to nije političko pitanje", rekla je Weng ranije ovog mjeseca na seminaru Inicijative za klimatske obveznice u New Yorku. "Ne mislim da bi se takvo nešto moglo desiti u Europi. Mi se samo vrlo usko fokusiramo na ono što radimo vrlo, vrlo dobro. Za svaku obveznicu koju uključimo u naš fond radimo dubinsku provjeru", rekla je Weng.
Slika iz Amerike i Europe u oštrom je kontrastu s Azijom, gdje se očekuje da će iznos emitiranih izdanja nastaviti rasti sa svoje niske početne vrijednosti. BNP Paribas ustvari očekuje da će Kina biti glavni zamašnjak rasta izdanja zelenih obveznica, zahvaljujući poticajnoj lokalnoj politici i nedavnom usklađivanju lokalnih pravila s međunarodnim standardima.
Izdavanje zelenih obveznica u Kini ove je godine skočilo na 90 milijardi dolara s razine od oko 68 milijardi 2021. godine, pokazuju podaci BI-ja. BNP Paribas također očekuje rast iznosa novih izdanja od 10 posto u ostatku Azije, s time da Indija za 2023. planira svoju prvu državnu zelenu obveznicu.
Tranzicijske obveznice
Bloomberg
U Japanu je ove godine iznos jenskih ESG obveznica japanskih izdavača porastao za oko 50 posto, na blizu tri bilijuna jena (21 milijarda eura), i one sada čine blizu četvrtine korporativnih obveznica, pokazuju podaci koje je prikupio Bloomberg.
"U usporedbi s ovom godinom iduće godine ćemo vjerojatno imati rast od jednog bilijuna jena i više ESG obveznica", rekao je Kazujuki Aihara, šef održivih obveznica tvrtke Nomura Securities. "Zelene obveznice i tranzicijske obveznice će vjerojatno biti glavni pokretači rasta."
Dok se izdavanje duga kojim se financira tranzicija prema čišćoj industriji nije uhvatilo izvan Japana, najbrže rastući segment tržišta bile su obveznice vezane uz održivost poslovanja. One su već eksplodirale u korporativnom svijetu i lani porasle deseterostruko, mada je ove godine došlo do pobune jer mnoge kompanije postavljaju prelake ciljeve, a neke su čak počele koristiti i fleksibilna mjerila.
U svakom slučaju, niske kazne koje proizlaze ako tvrtke ne ispune zadane ciljeve, a da se i ne spominje ozbiljan manjak transparentnosti kod kredita vezanih uz održivost, uzrok su opreza među vjerovnicima. Solidan broj najvećih svjetskih ESG fondova sada odbija i razmotriti obveznice vezane uz održivost, dok su raniji investitori zabrinuti da tržište općenito riskira gubitak kredibiliteta.
Za analitičare Barclaysa, među kojima se nalazi i Charlotte Edwards, ove su obveznice "izgubile svoju privlačnost".
