Proteklih nekoliko godina donijelo je snažan oporavak kripto-tržištu. Tržišna kapitalizacija ovog sektora od jula 2023. do danas više je nego utrostručena, a značajni pomaci napravljeni su i na polju regulacije. Najviše pažnje privlačili su potezi američkih regulatora koji su početkom 2024. otvorili vrata institucionalnim investitorima da ulažu u digitalnu imovinu, a aktuelna administracija nastavila je da jača legitimitet ove klase imovine. Iako svjetske tendencije pokazuju rast u prihvatanju kriptovaluta kao sredstva plaćanja građana u maloprodaji, situacija u zemljama Adria regiona ostaje raznolika, kako zemlje još traže balans između inovacija i normative.
Dok za Sjevernu Makedoniju pitanje regulacije digitalne imovine još nije stiglo na red i plaćanja u kriptu zasad nisu opcija, u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj za ove transakcije nema prepreka. Kada je riječ o Sloveniji i Srbiji situaciju su zakomplikovali novi propisi, koji u teoriji predviđaju i takvu opciju, ali ju je u praksi gotovo nemoguće sprovesti.
O čemu je riječ?
Iz Narodne banke Srbije (NBS) navode da u zemlji, u skladu sa Zakonom o digitalnoj imovini, virtuelnim valutama (što je zvaničan termin koji domaći zakon prepoznaje, dok se izraz kriptovalute koristi u kolokvijalnom govoru) i drugom digitalnom imovinom ne mogu da se plaćaju roba i/ili usluge u trgovini na malo direktnim prenosom te imovine s potrošača na trgovca.
"Da bi potrošač mogao da koristi virtuelne valute koje posjeduje u zamjenu za robu ili usluge određenog trgovca, neophodno je da taj trgovac angažuje specijalizovanog pružaoca usluga koji ima dozvolu NBS za pružanje usluge prihvatanja virtuelnih valuta i koji će vršiti zamjenu virtuelnih valuta za dinare. Tako bi trgovac na svoj tekući račun dobijaо isključivo dinare, a ne virtuelne valute, s obzirom na to da su pravna lica i preduzetnici dužni da posluju preko tekućeg računa u dinarima", objašnjavaju u centralnoj banci.
Depositphotos
Dakle, nije potrebno da prodavac pribavi dozvolu za prihvat virtuelnih valuta, već da angažuje pružaoca usluga koji je dobio dozvolu NBS za prihvat ove digitalne imovine. U Srbiji trenutno posluju dvije kripto-mjenjačnice - ECD i Crypto12, i one su ovlaštene da pružaju određene usluge povezane s virtuelnim valutama, ali među njima nije i pomenuta usluga prihvatanja tih valuta.
"Sve dok neko privredno društvo ne ispuni uslove i dobije dozvolu za pružanje usluge prihvatanja virtuelnih valuta, u Republici Srbiji neće biti moguća zamjena virtuelnih valuta za kupljenu robu i/ili pružene usluge. Razlog za to što još uvijek nije moguća zamjena virtuelnih valuta za robu i/ili usluge u Republici Srbiji je, dakle, isključivo to što nijedno privredno društvo nije ispunilo propisane uslove za pružanje te usluge", naglašavaju u NBS.
Inače, treba reći da je prije donošenja pomenutog zakona više firmi u zemlji prihvatalo kripto kao platežno sredstvo.
Suosnivač ECD-a Aleksandar Matanović kaže da je, s jedne strane, njihov utisak da su uslovi regulatora za dobijanje dozvole za tu uslugu relativno strogi, ali i da, s druge strane, smatra da je potražnja za ovakvom vrstom plaćanja u maloprodaji dosta slaba, kako od trgovaca, tako i od potrošača.
Aleksandar Matanović; Foto: Bloomberg Adria TV
"Mislim prije svega na plaćanje na fizičkim lokacijama. Objektivno, kriptovalute tu ne nude nikakve posebne prednosti u odnosu na standardne metode plaćanja. Glavna prednost kriptovaluta se manifestuje u prekograničnim onlajn transakcijama, gdje su i brže i jeftinije u odnosu na konkurenciju, a ne kod plaćanja pića u kafićima", kaže sagovornik.
Prema njegovim saznanjima, čak i u zemljama gdje je plaćanje kriptovalutama u maloprodaji dozvoljeno, vrlo malo trgovaca i potrošača tu opciju zapravo koristi.
Kao dodatan problem u Srbiji ističe to što bi svako plaćanje kriptovalutama u trgovini bilo karakterisano kao poreski događaj. "Zamislite da neko plati gorivo, a poslije mora da popunjava poresku prijavu zbog tog plaćanja. Mnogo je lakše da prosto plati gotovinom ili karticom."
Da je poreska zavrzlama jedna od ključnih prepreka ističe i osnivač i izvršni direktor računovodstvene agencije MNP Advisory Miloš Praštalo. "Država po trenutnom zakonskom okviru treba da naplati 15 odsto poreza na kapitalnu dobit ako se takve transakcije budu vršile. To jeste problem i vjerovatno da je i zato sve stopirano, jer jednostavno nema smisla, nije moguće to pratiti."
Kako dodaje, ovo znači da prvo treba da se dopuni, odnosno izmijeni zakonska odredba. "Da u takvim slučajevima ili nema poreza, to jest postoji oslobođenje, ili ako ne, onda treba naći neki drugi adekvatan način za rješenje ovog problema", navodi Praštalo.
Govoreći o uslovima koje firme treba da ispune da bi dobile dozvolu NBS za prihvat digitalne imovine, Praštalo skreće pažnju na to da se od njih očekuje da se drže zahtjevnih KYC/AML (engl. Know Your Customer - upoznaj svog klijenta; Anti-Money Laundering - sprečavanje pranja novca) procedura, a da bi taj izazov mogao biti prevaziđen time što bi se zahtijevalo da svako fizičko lice koje hoće da plaća kriptom ima aplikaciju licencirane kripto-mjenjačnice i da bude već verifikovano.
Praksa u Hrvatskoj i BiH
Kada je riječ o susjednoj Hrvatskoj, vodeća kompanija u tom segmentu je Electrocoin, odakle za Bloomberg Adriju kažu da trenutno imaju više od 300 partnera s preko 3.000 aktivnih lokacija (fizičke i web-lokacije).
"Electrocoin u Hrvatskoj, ali i cijelom regionu SEPA, omogućava trgovcima primanje kripto-plaćanja kroz platformu PayCek uz automatsku konverziju u evre. U tom procesu kupac koji želi proizvod ili uslugu da plati kriptovalutama šalje kripto skenirajući QR kod, a trgovac nakon obrade transakcije uvijek prima evre na svoj bankovni račun. S trgovcima koji žele da prime svoje uplate u kriptovalutama bez konverzija u evre, da tako zadrže kriptovalutu, ta se usluga omogućava putem usluga Electrocoin mjenjačnice", pojašnjavaju.
U oba slučaja potrebno je otvaranje računa trgovca u sistemu PayCek, dok se kupci verifikuju u zavisnosti od iznosa transakcije. "Na primjer, za kupovinu namirnica u supermarketu u vrijednosti od 100 evra, verifikacija neće biti potrebna, dok će za kupovinu automobila verifikacija kupca biti obavezna. Pravila verifikacije se primjenjuju u skladu s odredbama zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma."
U Electrocoinu dodaju da se plaćanje poreza na virtuelnu imovinu u Hrvatskoj vrši po principu oporezivanja kapitalne dobiti po stopi od 12 odsto, pri čemu je uslov da se ta imovina pretvara u fiat valutu u roku od dvije godine od sticanja. Poslije te dvije godine, dobit više nije oporeziva, kažu sagovornici.
Bloomberg
"Ovaj princip primjenjuje se jednako za trgovanje kriptovalutama i za plaćanje kriptovalutama. U oba slučaja obaveza samostalne prijave poreza je na vlasniku virtuelne imovine", napominju u Electrocoinu.
Inače, godišnji obim plaćanja kod krajnjih trgovaca koji koriste PayCek je približno osam miliona evra, a zanimljivo je da nezavisno od variranja cijena kriptovaluta (što je značajan faktor za kupovinu i prodaju kripta), plaćanja kriptovalutama rastu kako na njihovoj platformi tako i na svjetskom nivou. "Podaci o stalnom rastu obima i broja transakcija ukazuju na to da, osim populacije koja na kripto gleda strogo kao sredstvo ulaganja, postoji rastući broj korisnika koji kriptovalute koriste za plaćanje širokog spektra životnih potreba", zaključuju.
U BiH, kako je Bloomberg Adria već pisala, kriptovalutama praktično može da se kupi "od igle do lokomotive", i to u više gradova, ali i na mnogobrojnim onlajn platformama.
Transakcije omogućava aplikacija Lova, koju je razvila kompanija Digital Assets Management iz Banjaluke. Ista firma stoji i iza prve kripto-berze i kripto-mjenjačnice u toj zemlji Balkan Crypto Exchange.
Depositphotos
Kako se navodi na njihovom sajtu, plaćanja putem tog servisa zasad su moguća na 126 fizičkih lokacija u BiH. Aplikacija podržava i konvertovanje kripta u konvertibilne marke i obratno, transakcije u konvertibilnim markama, slanje i primanje novca, naplatu robe i usluga za pravna lica.
U Sloveniji se nekad kriptom moglo platiti na 2.500 mjesta, sada na nula
Kako za Bloomberg Adriju priča predsjednica u Blockchain Alliance Europe Tanja Bivic Plankar, slučaj Slovenije je naročito specifičan.
Naime, u toj zemlji se moglo plaćati kriptovalutama od 2019. "Prilikom obavljanja kupovine kriptovalutama, trgovac je, u zavisnosti od ponude pružaoca platnih usluga, mogao da bira da li će primati kripto ili fiat valutu na račun", podsjeća Bivic Plankar.
Početkom 2025. u Sloveniji je postojalo oko 2.500 mjesta gdje je bilo moguće da se plaćanje izvrši u kriptovaluti, ali od 16. juna više ne postoji nijedan takav objekat u zemlji. "Zašto? U najvećoj mjeri zbog evropske direktive (EU Travel Rule), koja zahtjeva KYC za svaku kripto-transakciju. Za transakcije u fiatu, KYC je nužan za transakcije veće od 5.000 evra na području evrozone. Osim toga, od 30. decembra ove godine svi pružaoci kripto-usluga (engl. Crypto Assets Service Providers - CASPs) moraće da imaju i MiCA (engl. Markets in Crypto-Assets Regulation - evropska regulativa o tržištima kripto-imovine) licencu."
Bloomberg
Prema riječima sagovornice, kompanije koje su se u Sloveniji bavile kripto-uslugama stoga su jednostavno preusmjerile djelovanje na regione izvan Evropske unije.
"Novi zakon, koji je trenutno na razmatranju u Narodnoj skupštini Republike Slovenije i uređuje pitanja poreza na kriptovalute, takođe ne pomaže u cjelokupnoj situaciji jer od svakoga ko drži kripto zahtijeva detaljno bilježenje transakcija - za svaki satoshi koji potrošite. Ukratko, od države koja je bila kolijevka inovacija u domenu kripto-plaćanja postali smo država koja je izgubila sve mogućnosti plaćanja kriptom", konstatuje Bivic Plankar.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...