Prilikom kupovine i posjedovanja kriptovaluta, (novi) vlasnik se odmah suočava sa pitanjem kako da ih zadrži. Stručnjaci preporučuju vlasnicima da sami čuvaju ključeve ili kodove za pristup imovini u svojim uređajima, takozvanim kripto-novčanicima. Za ovo se kaže da je sigurnije nego da ih ostave na nalogu na online berzi ili na nekoj investicionoj platformi.
Berzama ne treba vjerovati?
"Uvijek preporučujemo da ključeve i imovinu na hardverskim novčanicima držite pod sopstvenom kontrolom. U životu morate da preuzmete odgovornost za svoje postupke", kaže Toni Čepon, predsjednik Bitcoin društva Slovenije. "To čak i nije tako komplikovano kao što izgleda na prvi pogled".
Kripto-ključevi
Kripto-ključevi su dugi nizovi znakova koji se koriste za pristup kriptovalutama i obavljanje transakcija. Obično sadrže kombinaciju brojeva i slova, uključujući mala i velika slova. Postoje dvije vrste ključeva:
-
Privatni ključ
To je tajni ključ koji omogućava kontrolu nad kriptovalutama. Privatni ključ je kao lozinka ili PIN za pristup bankovnom računu. Koristi se za potpisivanje transakcija prilikom slanja kriptovalute na drugu adresu. Svako ko ima pristup ključu može pristupiti sredstvima.
-
Javni ključ
Ovo je ključ povezan sa privatnim ključem koji se može dijeliti sa drugima. Koristi se za primanje finansijskih sredstava. Adresa za prijem kriptovaluta može se generisati iz javnog ključa, ali se iz njega ne može izvesti privatni ključ.
Razumljivo je da pojedinac ostavlja imovinu koja mu je dnevno potrebna na kripto-berzi ili kod drugog čuvara, "ali nikada ne povjeravajte svu svoju imovinu nikome osim sebi". Kod berzi "niko ni za šta ne odgovara i vrlo brzo nešto može da krene po zlu".
"Preporučujemo da ključeve i imovinu držite u hardverskim novčanicima. Morate preuzeti odgovornost za svoje postupke", rekao je Toni Čepon, predsjednik Bitcoin društva Slovenije.
Čepon pravi poređenje sa mijenjanjem novca u slučaju ljetovanja u stranoj zemlji. "Gotovinu koju smo mijenjali nismo ostavljali u mjenjačnicama i podizali koliko nam je bilo potrebno svake nedjelje, već smo sve uzeli i onda čuvali u hotelskom sefu".
Savjetuje se izuzetan oprez
Marko Tarman iz NiceHasha takođe preporučuje čuvanje sopstvenih ključeva za kriptovalute. "U industriji postoji pravilo - ako nisu vaši ključevi, nisu vaši novčići".
Tarman stoga preporučuje čuvanje pristupa kriptovalutama na sopstvenim ključevima, a istovremeno preporučuje izuzetan oprez prilikom njihovog skladištenja. Gubitak privatnih ključeva znači gubitak imovine zauvijek.
"Pravilo u industriji je - 'nisu vaši ključevi, nisu vaši novčići'", rekao je Marko Tarman iz NiceHasha.
Iako je držanje sopstvenih ključeva u hladnim novčanicima ili na računaru u principu sigurnije, gubitak ključeva takođe znači gubitak pristupa kriptovaluti. Korisnik to može da izbjegne pravljenjem rezervne kopije privatnih ključeva (i bezbjednim skladištenjem na uređaju koji nije povezan na internet).
Oporavak ključa sa 'seed' frazom
U slučaju gubitka kriptovaluta, ključevi se mogu povratiti koristeći se takozvanom "seed" frazom (niz engleskih riječi). Unošenjem "seed" fraze u novi novčanik, on će obnoviti ključeve za pristup kriptovalutama. Neki korisnici utiskuju ovu sekvencu na metalne ploče i druge predmete otporne na vatru i katastrofe i čuvaju ih na bezbjednom.
Dvije glavne vrste kriptovaluta
-
'Hladni' novčanici
To su fizički uređaji koji čuvaju privatne ključeve van mreže. Zato ih neki zovu hladni novčanici. Oni su najbezbjedniji, jer su zaštićeni od hakerskih napada. Među njihovim najpoznatijim proizvođačima su Ledger, Trezor, BitBox i drugi.
"Papirni" novčanici su takođe vrsta hladnog novčanika. Ovo su štampana dokumenta koja sadrže privatne ključeve i adrese za kriptovalute. Veoma su bezbjedni ako su napravljeni i pravilno uskladišteni, ali mogu biti nepraktični.
-
'Vrući' novčanici
Digitalni novčanici koji su direktno povezani na web. Oni mogu da čuvaju ključeve na računaru, telefonu (preko aplikacije) ili daljinski na online platformi.
Kada držite sredstva na onlineplatformama i kripto-berzama, gubitak lozinke ne znači gubitak imovine, jer se obično nalog može vratiti. U ovom slučaju, međutim, postoje i drugi rizici koji su dobro poznati iz istorije - platforme mogu postati mete hakerskih napada, kompanije mogu propasti i prestati da rade.
Firme koje drže kriptovalute takođe mogu biti žrtve regulatornih promjena u zemlji u kojoj posluju ili postati mete lokalnih vlasti (policije, nadzornih institucija) koje bi mogle da zahtjevaju pristup imovini.
I zato kripto-novčanici?
Kripto-novčanici su digitalni uređaji koji vam omogućavaju da čuvate, šaljete i primate kripto-novčiće kao što su bitcoin, ether i drugi. Oni funkcionišu kao lični bankovni račun za kriptovalute, ali su decentralizovani i nezavisni od tradicionalnih banaka. Omogućavaju prenos direktno između pošiljaoca i primaoca. Kripto-novčanici u osnovi čuvaju ključeve za pristup kriptovalutama i za njihovo slanje na druge adrese.