.webp){kind=icon}
Poslije više od decenije, koliko je ECD bio jedina kripto mjenjačnica u Srbiji, na tržište danas dolazi još jedan učesnik - platforma Crypto12. Obje mjenjačnice (zasad jedine) dobile su krajem prošle godine dugo iščekivane dozvole Narodne banke Srbije (NBS) za pružanje usluga povezanih s virtuelnim valutama, što je postalo uslov za poslovanje u toj oblasti otkako je počela primjena Zakona o digitalnoj imovini prije nepune dvije godine.
Potez centralne banke je bio važan, ne samo zbog svog pionirskog karaktera, već i u kontekstu toga što je Srbija jedna od zemalja koje prednjače u regulaciji kripta (čak i posmatrano na svjetskom nivou), a uz pritom vrlo konzervativan stav NBS-a prema samim kriptovalutama.
Iako su ove dvije mjenjačnice načelno konkurencija jedna drugoj, kako za Bloomberg Adriju navodi izvršni direktor Vescona (firme koja stoji iza platforme Crypto12) David Veselinović, to suštinski nije slučaj.
"Mi smo više saborci-pioniri na sličnoj misiji nego što smo konkurenti. Sada kada Crypto12 ima dozvolu NBS-a i Komisije za hartije od vrijednosti, više nas je na tržištu, što će dovesti do povećanja kvaliteta usluga", ocjenjuje on.
Šta nude korisnicima
Kako dodaje, fokusirali su se na najpopularnije kriptonovčiće, te nude ulaganje u bitcoin, ethereum, USD coin, tether, matic... "U budućnosti namjeravamo da u ponudu uvedemo i druge kriptovalute."
Ističe i da jedini imaju dozvolu za portfolio menadžment.
"U tom pogledu namjeravamo da omogućimo našim korisnicima da iskoriste decentralizovane mreže kako bi ostvarivali pasivan prihod", navodi Veselinović, govoreći o tome da mjenjačnica nudi mogućnost stejkinga (engl. staking - zalaganje) ethereuma.
Da pojasnimo, radi se o principu zalaganja novčića kroz sistem dokaza o udjelu (engl. proof of stake) koji je uspostavljen prošle godine i koji pomaže u vođenju blokčejn mreže. Stvar funkcioniše na sljedeći način: oni koji založe 32 ethera mogu postati takozvani validatori, pri čemu postoji i opcija da oni s manje ethera mogu združeno (prinoseći svako svoja sredstva) da postanu validatori na Ethereumovom protokolu.
Validatori su, inače, potrebni da bi naručivali blokove transakcija na samom blokčejnu. Ako odbor (čiji se članovi zovu atestori) prihvati blok, validatorima se dodjeljuje novi ether. Ipak, neko ko pokuša da nadigra sistem, mogao bi da izgubi novčiće koji su bili uloženi. Kako je Bloomberg nedavno pisao, obično ljudi koji založe svoje novčiće bivaju nagrađeni prinosom od oko četiri odsto za praksu zalaganja kao usluge (engl. staking-as-a-service) na Ethereumu.
Bloomberg
"Upućujem čitaoce da sami istraže pojmove 'ethereum merge' i 'eth staking' pa da, ukoliko im je to zanimljivo, dođu da porazgovaramo o tome kako Crypto12 može da stejkuje ethereum za njih", priča Veselinović.
Takođe, korisnici nove platforme biraju da li će sami čuvati kripto imovinu koju kupe preko nje ili će to za njih raditi kripto mjenjačnica.
Dalje, kada je riječ o usluzi trgovanja kriptom, osim pukog mijenjanja, omogućeno je i ispostavljanje složenih naloga. "Na primjer, korisnik može da ispostavi nalog da mu se kupi bitcoin, ali pod uslovom da cijena padne ispod 20.000 dolara po jednom bitcoinu, ili da se njegov bitcoin proda ukoliko cijena pređe 30.000 dolara po bitcoinu i slično", pojašnjava naš sagovornik.
U pogledu uslova - budući da se na tom polju nadmeću s ECD-om - Veselinović kaže da će se truditi da ponude najbolje uslove koje mogu, pa će korisnici procijeniti kod koga žele da dođu. "Omogućićemo trgovanje pomoću API-a, što je jako važno profesionalnim trejderima, a ljudima koji žele samo da ulože u kripto - a ne žele da troše previše vremena na to - nudimo uslugu portfolio menadžmenta. Trudimo se da svakome ponudimo ono što mu treba."
Da bi neko postao korisnik ove mjenjačnice, prvi korak je registracija na njihovom sajtu, nakon čega se dolazi u prostorije Crypto12, vrši identifikacija korisnika i potpisuje ugovor. Postupak je, ocjenjuje, sličan otvaranju računa u banci.
Teško odrediti broj ulagača u kripto u Srbiji
Veselinović kaže da ne postoje pouzdani brojevi kada je riječ o broju ljudi u Srbiji koji koriste kripto, i to prije svega jer se mahom kupovalo i prodavalo na crnom tržištu. "To uskoro više neće biti slučaj, jer nudimo bolje uslove čak i od crnog tržišta. Jasno je da je interesovanje veliko, tako da smo svakako optimistični."
Ipak, prije svega toga, zainteresovani bi trebalo da se dobro informišu o kriptotržištu. "Edukacija je izuzetno važna kako da bi ljudi shvatili koje su prednosti kripta u odnosu na tradicionalni finansijski sistem tako i da bi izbjegli prevare - a prevaranata ima", napominje on.
Bloomberg
Dozvolu ne može da dobije entuzijastični amater
Podsjetimo, u slučaju Srbije prošlo je godinu i po od početka primjene Zakona o digitalnoj imovini do izdavanja prvih dozvola NBS-a.
"Kada je riječ o ovako kompleksnim dozvolama, uobičajeno je da proces traje, grubo govoreći, između šest i 18 mjeseci. Ovdje govorim o sličnim dozvolama koje daju druge države, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švajcarske i većine država članica Evropske unije (EU). Poenta je da regulatori žele da budu sigurni da posjedujete sve neophodne kapacitete da valjano pružate usluge za koje tražite dozvolu", priča Veselinović.
Takođe, dodaje on, regulatori žele da vide da posjedujete odgovarajući kapital i da ćete zaposliti ljude s pravim iskustvom i dobrom reputacijom, da temeljno provjere vaš poslovni model... "Kada se sve to uzme u obzir, nikog ne treba da čudi da ti postupci svuda traju malo duže - iako bismo, naravno, svi voljeli da postupak može da se završi za mjesec dana, ali to jednostavno nije realno."
Naglašava da dozvolu ovog tipa - onako kako je ona zamišljena u Srbiji i u EU - ne može da dobije entuzijastični amater, ma koliko imao ispravnu viziju kripto-tržišta, već je neophodno da se za nju prijavi tim profesionalaca.
Žele da prošire obim usluga
Bloomberg
Veselinović očekuje da će kriptovalute postati dio svakodnevice te da će ih ljudi koristiti kao što danas koriste internet i platne kartice. "Mi želimo da učestvujemo u toj transformaciji i da prvi omogućimo ljudima da čak i u maloprodaji plaćaju kriptovalutama. Nadam se da ćemo u sljedeće dvije-tri godine ovo i uspjeti da ostvarimo u Srbiji."
Naime, kako je Bloomberg Adria već pisala, digitalnom imovinom kod nas ne mogu da se plaćaju roba i usluge u trgovini na malo direktnim prenosom te imovine s potrošača na trgovca. Za to je potreban posrednik koji prihvata virtuelne valute i konvertuje ih u dinare (kripto mjenjačnica), a da bi neko obavljao ovaj posao, potrebna je posebna dozvola regulatora. Nijedna takva još nije izdata.
Uz to, naš sagovornik ne poriče da žele da - ukoliko prilike to dozvole - prerastu u kripto berzu. "Ključna razlika između kripto mjenjačnice i kripto berze je u tome što u mjenjačnici korisnik trguje s mjenjačem, a na berzi korisnici trguju međusobno, dok je berza posrednik. Da bi uspostavljanje kripto berze imalo ekonomskog smisla, to jeste da bi kripto berza uopšte mogla da funkcioniše, neophodno je da sam promet kripta bude izuzetno visok - i to za sve kriptovalute u ponudi. Srpsko tržište još nije došlo u taj stadijum razvoja."
Nije nemoguće ni pokretanje kriptomata u nekom trenutku.
"Kada je riječ o kriptomatima, mi bismo svakako korišćenje kriptomata omogućili samo korisnicima s kojima imamo zaključen ugovor, jer se tako onemogućavaju zloupotrebe. Čim broj naših korisnika dovoljno poraste - i ukoliko oni to budu željeli - mi ćemo omogućiti i pružanje usluga putem kriptomata", zaključuje direktor Vescona.
