Mastercardov nedavno predstavljen pilot-projekat za kripto-trgovinu startovaće sljedeće godine u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Izraelu i Brazilu, a kako navode iz te kompanije za Bloomberg Adriju, ne odbacuju mogućnost da takvu opciju ponude i u zemljama Evrope, uključujući Srbiju, u skladu s važećim regulatornim okvirima. Međutim, upravo bi zakon ovdje i mogao biti kamen spoticanja, budući da, makar na osnovu zasad dostupnih informacija, Narodna banka Srbije (NBS) takav jedan projekat prepoznaje kao zakonom zabranjen u našoj zemlji.
Riječ je o usluzi Crypto Source, koja će korisnicima omogućiti da kupuju i prodaju digitalnu imovinu preko svojih bankovnih računa.
S hiljadama bankarskih partnera, očekuje se da bi Mastercardov projekat mogao da pomogne kriptovalutama da steknu veću popularnost. Sprovode ga, kako je ranije rečeno, u partnerstvu s fintek kompanijom specijalizovanom za blokčejn Paxos Trust Company. A ona je samo jedna od više od 60 platformi i kripto-novčanika s kojima sarađuju na plasiranju različitih proizvoda i usluga i očekuju da će taj broj nastaviti da raste, podsjećaju u Mastercardu. "Paxos će pružati usluge trgovanja kripto-imovinom i čuvanja sredstava na strani banaka, dok će Mastercard koristiti svoju tehnologiju da integriše ta rješenja u bankarske interfejse."
Iako su, na osnovu spremnosti tržišta u kojima Paxos posluje, pomenuti SAD, Izrael i Brazil izabrani kao ciljna tržišta u ovoj početnoj fazi, iz Mastercarda poručuju da nemaju ništa protiv širenja usluge. "U tom slučaju radili bismo sa svojim postojećim provajderom usluga ili identifikovali nove provajdere s kojima bi se radilo na pojedinačnom tržištu."
Navedeno se odnosi i na Evropu.
"Većina evropskih zemalja, uključujući Srbiju, generalno je otvorena za nove tehnologije i postoje jasni znaci očekivanja potrošača u pogledu boljih usluga i većeg izbora, ali se tempo implementacije tih novina razlikuje i u velikoj je mjeri uslovljen specifičnim lokalnim uslovima i, naravno, važećom regulativom", kažu u Mastercardu za naš portal.
Kompanija vidi veliki potencijal u sektoru digitalne imovine, pa je tako, između ostalog, omogućila startupima fokusiranim na kripto i druga digitalna sredstva da se pridruže njihovom programu podrške brzorastućim firmama Start Path. Riječ je o startupima koji se uglavnom bave tokenizacijom imovine, bazama podataka i digitalnom bezbjednošću.
93 odsto ljudi razmatra nove načine plaćanja
"Prošle godine smo pokrenuli The Mastercard New Payments Index, što je anketa potrošača sprovedena na 18 tržišta širom svijeta, a koja je pokazala da će 93 odsto ljudi razmotriti korišćenje najmanje jednog novog načina plaćanja - kao što je kriptovaluta, u narednoj godini", navode u Mastercardu.
"Kripto samo dobija na privlačnosti. Potrošači - posebno mlađe generacije - pokazuju interesovanje za mogućnost da troše kripto-sredstva za svakodnevnu kupovinu i direktnije uviđaju vrijednost u svojoj svakodnevici kako kripto-sistemi počinju da se koriste za modernizaciju sistema plaćanja i ubrzanje trgovine", kažu naši sagovornici.
Prema njihovim riječima, održavanje povjerenja i osiguravanje bezbjednosti digitalne imovine ostaje jedan od velikih prioriteta u kompaniji.
Banke ne mogu da pružaju usluge trgovine kriptovalutama
Više puta pomenuta regulativa i dalje pravi probleme za kripto-industriju širom svijeta. U Srbiji se od prošle godine primjenjuje Zakon o digitalnoj imovini, a on, podsjeća NBS, bankama zabranjuje pružanje usluga trgovine kriptovalutama (da ne dođe do zabune u daljem čitanju teksta, podsjetimo da važeća regulativa zvanično ne prepoznaje termin kriptovaluta, već samo virtuelna valuta).
"Iako nam, osim javno dostupnih informacija, nisu poznate detaljnije informacije o navedenom projektu kompanije Mastercard, niti se Narodnoj banci Srbije ova kompanija obraćala tim povodom, iz javno dostupnih izvora zaključujemo da se radi o usluzi koja će omogućiti da banke i drugi ovlašćeni izdavaoci Mastercard kartica omogućavaju pružanje usluga povezanih s virtuelnim valutama svojim korisnicima. Imajući to u vidu, ukazujemo na to da je Zakonom o digitalnoj imovini finansijskim institucijama pod nadzorom Narodne banke Srbije, uključujući banke, zabranjeno da se bave pružanjem usluga trgovine kriptovalutama (na primjer, da izvršavaju naloge trećih lica za kupovinu i prodaju kriptovaluta, da otvaraju novčanike za držanje različitih vrsta digitalne imovine i slično) i da ulažu svoju imovinu u kriptovalute", poručuju iz NBS.
Navedena zabrana je propisana imajući u vidu veliku volatilnost virtuelnih valuta, zbog čega bi bilo kakvo poslovanje banaka virtuelnim valutama moglo negativno da utiče na njihovu stabilnost i stabilnost finansijskog sistema u cjelini, ocjenjuju u centralnoj banci.
"Kada je riječ o eventualnom odobrenju Narodne banke Srbije za uvođenje novih bankarskih usluga, ukazujemo na to da je svaka banka, u skladu s propisima, dužna da prije uvođenja svake nove usluge ili proizvoda, kao i značajne izmjene postojećih usluga ili proizvoda, o tome prethodno obavijesti Narodnu banku Srbije i da izvrši analizu svih rizika koji proizlaze iz tog uvođenja, uključujući i usklađenost uvođenja novog proizvoda ili usluge s relevantnim propisima", napominju.
Osim što je bankama zakonski zabranjeno da pružaju usluge trgovine kriptovalutama, NBS drugim entitetima do danas nije izdala nijednu dozvolu za pružanje usluga povezanih s virtuelnim valutama te Srbija i dalje nema licencirane kripto-mjenjačnice. Doduše, za mjenjačnice tog tipa, koje su postojale prije stupanja na snagu novog zakona, omogućeno je da, ukoliko ispune određene procedure, nastave da rade dok se ne odredi njihov definitivan status. Sem te opcije (pronalaska domaće mjenjačnice kojoj je privremeno dozvoljeno da radi), građani se mogu okrenuti i mjenjačnicama/berzama u inostranstvu. Banke tada mogu indirektno da učestvuju u procesu, to jeste da izvrše transakciju za tu namjenu.
"Građanima naše zemlje nije zabranjeno da kupuju i prodaju digitalnu imovinu i da izvršavaju te transakcije s novčanih računa otvorenih kod banaka. Kada je riječ o prekograničnim plaćanjima, u skladu s deviznim propisima, banke mogu da izvrše takvu transakciju ako je trgovanje digitalnom imovinom izvršeno na stranoj platformi koja je registrovana ili licencirana u stranoj državi u skladu s međunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma", kažu u centralnoj banci.
NBS otvorena za razgovor s Mastercardom
"Što se tiče stava Narodne banke Srbije o ovakvim i sličnim projektima, a uzimajući u obzir aktuelna dešavanja na tržištu digitalne imovine na globalnom nivou i činjenicu da je s aspekta ukupnih tokova u finansijskom sistemu u Republici Srbiji neveliki broj korisnika digitalne imovine i mali značaj tog tržišta u zemlji, Narodna banka Srbije, uz rezervu da nam se Mastercard nije obraćao ovim povodom i bliže opisao ovu uslugu, generalno ne smatra da ovakvi projekti u ovom trenutku u većoj mjeri mogu da doprinesu razvoju finansijskog tržišta, niti da mogu imati neke značajnije benefite za korisnike i privredu", dodaju.
Stav NBS-a o virtuelnim valutama je poznat odranije i nije se promijenio ni nakon usvajanja regulatornog okvira kojim se uređuje oblast virtuelnih valuta i druge digitalne imovine u zemlji, zbog čega, kako kažu, kontinuirano upozoravaju javnost na rizike ulaganja u virtuelne valute. Ipak, ističu da su u prethodnih nekoliko godina pokazali otvorenost za svaku vrstu saradnje i inovativnih projekata koji bi mogli da doprinesu razvoju finansijskog tržišta i poslovanja uopšte u zemlji i koji bi mogli biti korisni građanima i privredi. "Samim tim otvoreni smo i za eventualnu komunikaciju s kompanijom Mastercard radi dobijanja detaljnijih informacija o ovom projektu."